Potvrđena veza između hormonalnih promjena i demencije
Žene imaju veći rizik od kognitivnog pada nego muškarci. Toliko je usko povezano s hormonima da se rizik povećava s menopauzom. Nedavna britanska studija to potvrđuje, analizirajući šta se dešava u mozgu na kraju menstrualnih ciklusa. Pojavljuju se određene promjene, poput gubitka sive mase u područjima poput onih odgovornih za emocije i pamćenje. Ovo bi moglo objasniti zašto se 70 posto slučajeva demencije javlja kod žena.
Gdje je veza?
Polazna tačka je da od deset slučajeva neurodegenerativnih bolesti, poput Alzheimerove bolesti, sedam njih pogađa žene. Britanska studija, objavljena u časopisu Psychological Medicine, identificirala je vezu između hormonskog disbalansa koji se javlja tokom ove faze života žena i određenih promjena u mozgu sličnih onima koje se primjećuju kod osoba koje pate od Alzheimerove bolesti. Među razlozima koji bi mogli objasniti ovu povećanu izloženost su hormoni. Na primjer, pad 17-beta estradiola, glavnog ženskog estrogena, hormona koji reguliše menstrualni ciklus, podržava plodnost i poboljšava zdravlje kostiju. To je također hormon koji doprinosi kardiovaskularnom zdravlju i utiče na raspoloženje i kognitivne sposobnosti.
„Nedostatak estrogena svakako utiče na funkciju mozga na mnogim nivoima, uključujući vaskularizaciju samog mozga, kao i sinapse između neurona. Neuroni se zapravo hrane glukozom, a estrogen reguliše pravu količinu šećera u ćelijama“, kaže Rossella Nappi, profesorica akušerstva i ginekologije na Univerzitetu Pavia-IRCCS Policlinico San Matteo i predsjednica Svjetskog društva za menopauzu.
Objašnjenje za mentalnu maglu
Kada nivo estrogena padne, mogu se pojaviti klasični simptomi koji prethode menopauzi, poput debljanja, osteopenije, ali i promjena u obrascima spavanja i pogoršanja mentalnog blagostanja, s povećanom anksioznošću, promjenama raspoloženja, pa čak i takozvanom moždanom maglom, osjećajem mentalne zamućenosti i povećanim poteškoćama s koncentracijom koje su češće s krajem ženske plodnosti.
– Ovo je tipično za prelaznu fazu u menopauzu, ali ne znači da će se demencija nužno razviti kasnije u životu – objašnjava stručnjakinja.
Šta još doprinosi demenciji?
“Britanska studija nudi zanimljive uvide, ali ne treba je pogrešno shvatiti. Drugi faktori, poput pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola i nedostatka sna, doprinose kognitivnom padu i demenciji, čak i u mlađoj dobi, možda zbog stresa ili užurbanog rasporeda. Nivo obrazovanja ili vrsta posla također mogu igrati ulogu: oni koji se svakodnevno oslanjaju na napredne mentalne funkcije uglavnom su izloženi manjem riziku. I zdravstvena stanja poput dijabetesa također igraju ulogu”, naglašava Nappi.
Međutim, činjenica ostaje da hormonski disbalans igra centralnu ulogu.
– Kada se ravnoteža između estrogena i progesterona poremeti tokom menopauze, valungi mogu biti potencijalni znak upozorenja. Veza između hormonskog disbalansa i kognitivnog pada zapravo je uveliko posredovana simptomima: ako žena ima malo simptoma (posebno ne previše valunga), uglavnom se dovoljno kvalitetno naspava i dobrog je mentalnog zdravlja, manja je vjerovatnoća da će razviti demenciju – objašnjava ginekologinja.
Kakve veze imaju valungi s tim?
Kao što studija ističe, fokus je na zaštitnom efektu estrogena.
“Kada nivo estrogena padne, pojavljuju se valungi. Iako se smatra da su povezani s dermatološkim problemima, poput znojenja ili srčanih problema u slučaju tahikardije, oni imaju veze s mozgom, koji je centar termoregulacije i centralnog nervnog sistema, a na koji estrogen također utiče”, objašnjava Nappi.
Ističe da ne treba zaboraviti da svakodnevne navike mogu pomoći u održavanju zdravlja ili, obrnuto, povećati rizik od demencije.
„Starenje mozga može se spriječiti na mnogo načina, kao što su hodanje, plivanje, pa čak i ples, koji zahtijevaju održavanje određenog ritma i držanja uz obraćanje pažnje na pokrete drugih. Vježbanje je korisno, kao i joga i pilates, ali redovno. I, naravno, vodite računa o ishrani i društvenim odnosima. Ovo bi trebalo zaštititi zdravlje vašeg mozga uprkos menopauzi“, zaključuje Nappi.
