Mogući uzroci ubrzanog pulsa uključuju dehidraciju, infekcije, anksioznost i poremećaje elektrolita
Srce ne kuca uvijek istom brzinom. Puls se ubrzava kada vježbamo, kada smo pod stresom ili uzbuđeni, a usporava tokom odmora i sna. Na njega utiču i kofein, tjelesna temperatura, hidratacija, lijekovi i mnogi drugi faktori. Međutim, kada promjena otkucaja srca nema jasan razlog, traje dugo ili je praćena neugodnim simptomima, to je znak da je potrebno provjeriti zdravlje srca. Kardiolozi objašnjavaju da prilikom procjene pulsa nije važan samo broj otkucaja u minuti. Podjednako je važno da li srce pravilno kuca, koliko dugo traje promjena i kako se osoba osjeća, piše Prevention .
Puls
Puls je broj otkucaja srca u minuti koji se mogu osjetiti na arteriji. To se može učiniti stavljanjem dva prsta na arteriju na ručnom zglobu. Tokom 15 sekundi brojimo otkucaje, a zatim ih množimo sa četiri, što nam daje broj otkucaja u minuti. Ponekad osoba može imati normalan rad srca, ali nepravilan srčani ritam. Zato, kada ljekari posumnjaju na srčani poremećaj, ne gledaju samo broj, već cijelu kliničku sliku.
Kako objašnjava dr. Puja Mehta, direktorica istraživanja kardiovaskularnih bolesti, otkucaji srca se prirodno mijenjaju ovisno o dobi, fizičkoj aktivnosti, kondiciji, stresu i drugim faktorima.
Koji puls se smatra normalnim?
Za većinu odraslih, puls u mirovanju obično je između 60 i 100 otkucaja u minuti. Međutim, ova vrijednost je samo opšta smjernica. Drugim riječima, kod ljudi koji su fizički aktivni, posebno sportista, puls u mirovanju može biti niži, a da to nije znak bolesti. Također je normalno da se puls uspori tokom spavanja. S druge strane, nakon fizičkog napora, emocionalnog uzbuđenja ili stresne situacije, ubrzan puls je očekivana reakcija tijela. Ubrzan puls u mirovanju ne znači automatski da postoji bolest srca. Često je to reakcija tijela na neko drugo stanje.
– Mogući uzroci ubrzanog pulsa mogu uključivati dehidraciju, infekcije, anksioznost i poremećaje elektrolita – kaže dr. Natasha Mamdani, specijalistica za kardiovaskularne bolesti.
Uzrok može biti i:
- anemija
- poremećaji štitne žlijezde
- određeni lijekovi
- prekomjerni unos kofeina ili drugih stimulansa
- poremećaji srčanog ritma.
Ako vam je puls u mirovanju kontinuirano povišen bez ikakvog vidljivog razloga , trebali biste razgovarati sa svojim ljekarom kako biste utvrdili zašto se to događa.
Bradikardija ili usporen puls
Bradikardija je termin za srčani ritam koji je u mirovanju sporiji od 60 otkucaja u minuti. Ako je usporen srčani ritam praćen simptomima, neophodna je medicinska procjena. Kardiolozi kažu da znakovi na koje treba obratiti pažnju uključuju:
- vrtoglavica
- osjećaj slabosti
- neuobičajen umor
- kratkoća daha
- osjećaj kao da ćeš se onesvijestiti.
Srce koje ‘preskače’
Jedna od najčešćih pritužbi zbog kojih se ljudi obraćaju ljekaru je osjećaj ubrzanog rada srca. Povremeni ubrzani otkucaji srca mogu biti uzrokovani preuranjenim otkucajima (ekstrasistolama), koji su bezopasni za mnoge ljude. Međutim, ako se takvi osjećaji često ponavljaju, traju dugo ili su povezani s vrtoglavicom, nedostatkom daha, bolovima u prsima ili nesvjesticom, trebali biste se pregledati. Vaš ljekar može preporučiti EKG, 24-satni Holter monitor EKG-a ili kontinuirano praćenje vašeg srčanog ritma tokom određenog vremenskog perioda.
Kada potražiti hitnu medicinsku pomoć?
Najvažniji znakovi upozorenja su simptomi koji prate promjenu otkucaja srca. U slučaju pojave ovih simptoma, potrebno je potražiti hitnu medicinsku pomoć:
- bol ili pritisak u grudima
- otežano disanje
- nesvjestica ili osjećaj da ćete se onesvijestiti
- jaka vrtoglavica
- izražena slabost
- iznenadne snažne palpitacije ili nepravilan rad srca.
Stres i disanje
Ako je ubrzani puls uzrokovan stresom ili anksioznošću, smirivanje i sporo, kontrolirano disanje mogu pomoći.
Duboki izdisaji mogu pomoći u usporavanju pulsa.
„Udahnite kroz nos brojeći do četiri, zadržite dah, a zatim polako i duboko izdahnite brojeći do šest. Ova tehnika može biti efikasna“, kaže dr. Paul Wang, direktor Službe za srčanu aritmiju na Univerzitetu Stanford.
Međutim, dodaje, važno je znati da tehnike opuštanja nisu zamjena za medicinsku procjenu . Ako se ubrzan ili nepravilan rad srca pojavi iznenada, ponavlja se ili je praćen simptomima, treba potražiti stručni savjet.
Šta može dugoročno pomoći zdravlju srca?
Redovna fizička aktivnost jedna je od najvažnijih navika za zdravlje srca. Ljudi koji redovno vježbaju često imaju efikasniji otkucaj srca, što može smanjiti njihov otkucaj srca u mirovanju. U stvari, nedavna studija provedena na više od 117.000 žena otkrila je da trening snage u kombinaciji s aerobnim vježbama može smanjiti rizik od srčanih bolesti za 20 posto.
