Brojni stručnjaci savjetuju da nije svaki odmor dobar pa se odraslima ne savjetuju popodnevno drijemanje osim ako ono traje manje od 40 minuta. U suprotnom, mogu se poremetiti unutrašnji tjelesni sat i ciklusi spavanja.
Čovjek je biološki “programiran” da duži dio noći spava i da tokom dana jednom nakratko odmori. Naime, tjelesna temperatura nam u periodu između 13 i 15 opada u najvećoj mjeri, zbog čega se u to doba počinjemo osjećati više pospano.
Ali, stručnjaci tvrde da popodnevno spavanje nije bezopasno. Novo istraživanje pokazalo je kako se poslijepodnevno spavanje u vremenskom trajanju dužem od 40 minuta povećava rizik za više tjelesnih poremećaja.
Studija koja je obuhvatila 300.000 ispitanika pokazala je povezanost popodnevnog drijemanja s razvojem metaboličkog sindroma, uključujući debljinu, visok krvni tlak i povišen kolesterol. Istraživanje je na godišnjoj konferenciji predstavio American College of Cardiology (ACC).
Prema njihovim rezultatima, tijelo u snu tokom dana u trajanju većem od 40 minuta “umisli” da je u stanju dubokog sna što značajno utiče na metabolizam pa možete zapravo biti umorniji nakon takvog spavanja nego prije njega. Ključna je zapravo dužina spavanja.
Odmornije, “bistrije” i bolje se osjećaju osobe koje poslijepodne spavaju najviše pola sata. Ako dođe do dubokog sna, mozak prelazi u fazu “sporih valova” nakon čega se osjećamo umorno i dezorijentisano.
(Wall)
