Čak i ako svi putnici nose maske, one najsitnije čestice mogu pobjeći u vazduh.
“To nije važno ako ste na otvorenom jer se čestice odmah razrijede”, kaže Vargese Matai, fizičar sa bostonskog Univerziteta “Massachusetts”.
“Ali ako ste u zatvorenom prostoru poput automobila, te čestice mogu ostati u kabini i nagomilati se u vazduhu”, rekao je za portal “Business Insider”.
Matai je zajedno s kolegama sa Univerziteta “Brown” istraživao kako se sitne čestice kreću kabinom vozila u raznim varijantama ventilacije.
Nimalo ne iznenađuje da je njihova simulacija, objavljena u časopisu “Science Advances”, pokazala da je otvaranje prozora najuefikasniji metod raščišćavanja potencijalno virusom nabijenih čestica iz automobila.
Kada su svi prozori bili zatvoreni, između osam i 10 odsto čestica koje je jedna osoba izdahnula moglo je doprijeti do saputnika. Taj broj je pao na samo 0,2 do dva odsto kada su sva četiri prozora bila otvorena.
Naravno, u hladnom zimskom danu otvaranje svih prozora nije najpraktičnija opcija pa su autori eksperimentisali s raznim varijantama i došli do nekih sugestija.
Dva napola otvorena prozora
Njihova simulacija se temeljila na vožnji u Toyoti Prius pri brzini od 80 km/h s vozačem na prednjem lijevom i jednim putnikom na zadnjem desnom sjedištu.
Najbolju ventilaciju, ako već svi prozori ne mogu biti otvoreni, omogućila je kombinacija otvorenog prozora naspurot vozaču (prednji desni) i putniku (zadnji lijevi).
U automobilu u kretanju svjež vazduh tipično struji kroz zadnji prozor i izlazi na prednji, objasnio je Matai. Otvaranje prozora na suprotnim stranama od onih koji se u autu nalaze, osim što česticama omogućava izlaz, stvara struju vazduha koja odvaja vozača i putnika.
Ali Matai napominje da samo odškrinuti prozori neće biti od velike koristi. Kaže da bi ih bilo dobro spustiti barem napola.
Na kraju je istaao da dodatna ventilacija u automobilu nije zamjena za ostale mjere prevencije poput nošenja maski, pranja ruku i dezinfikovanja zajedničkih površina.
