“U vezi sa evropskom direktivom o internetu, koja je nedavno usvojena u EU, možemo reći da je BiH dužna transponovati EU legislativu u sljedećih nekoliko godina, vodeći računa o tome da se prilagodi nacionalnom tržištu, u zavisnosti kako to bude zakonom definisano”, istakli su oni.
Pojasnili su da predstavnici RAK-a učestvuju u radu Radne grupe na izradi novog Zakona o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima na osnovu zakona EU, te da će u tom sklopu biti riješeno i pitanje implementiranja nove direktive.
Kako će primjena nove evropske direktive izgledati u praksi, još nije u potpunosti jasno ni stručnjacima. Mišljenja se veoma razlikuju i kreću se od onih da ova nova direktiva predstavlja smrt otvorenog interneta, pa do onih koji tvrde da će ona dovesti do većeg pluralizma i boljeg iskustva na internetu.
Sama direktiva je veoma složena, ali u suštini njom se, između ostalog, želi ograničiti moć velikih internetskih platformi poput Googlea, Facebooka, YouTubea. Prema novim rješenjima, platforme će morati plaćati autorska prava za materijale koji se postavljaju na njihovim serverima, a namjera je da autori umjetničkih djela i drugih sadržaja dobiju naknadu za svoj rad od velikih platformi koje zarađuju od oglasa.
Kritičari direktive vide ovdje opasnost da će velike platforme kreirati filtere kojima će automatski radije uklanjati sadržaj za koji procijene da je autorski nego da uđu u rizik da moraju plaćati autorima. Osim toga, upozoravaju da manje platforme neće imati novac da kupe skupe filtere, te da to može značiti njihovo gašenje, odnosno smanjenje pluralizma na internetu.
Oni koji podržavaju nova rješenja ističu da male platforme neće potpadati pod nova rješenja, odnosno da neće morati snositi odgovornost za autorski sadržaj, što može dovesti do otvaranja mnogo malih ponuđača onlajn usluga. Takođe oni ističu da su novim rješenjima od zaštite autorskih prava izuzete parodije, novinsko izvještavanje u kojem se koriste autorski materijali, kao i izražavanje ličnih mišljenja o njima, što, kako navode, može dovesti do više pluralizma, dijaloga i različitosti na internetu.
Jedan od onih koji vidi više pozitivnog u novim rješenjima je Boris Trupčević, predsjednik Udruge novinskih izdavača, koji je za zagrebački “Jutarnji list” rekao da negativna kampanja protiv novih rješenja dolazi od globalnih platformi koje ne žele ograničenje njihovog poslovnog modela.
“Mjere iz ove direktive ne idu za time da bi suzbile bilo koji i bilo čiji glas, da bi spriječile privatno korištenje i dijeljenje medijskog sadržaja, izradu gifova ili satiričnih memova, nego da reguliraju masovnu upotrebu, a mogli bismo reći i eksploataciju autorskih sadržaja bez ikakve naknade i uz potpunu obespravljenost onih koji te sadržaje proizvode”, kaže Trupčević.
S druge strane, CNN ističe da će nova direktiva samo za YouTube značiti da će morati skenirati filterima 500 sati video-sadržaja svake minute, te da će, iako su, recimo, satirični memovi zaštićeni, zbog ogromne količine materijala njihovi filteri te memove prepoznati kao autorski sadržaj i ukloniti s platforme, a da mali ponuđivači neće imati praktičan način da zaštite svoja prava.
“Iako je namjera direktive ograničiti moć velikih platformi, u praksi bi to moglo njima pomoći jer samo velike kompanije mogu priuštiti tehnologiju koja će biti potrebna da bi se direktiva primijenila u praksi”, kažu u CNN-u.
NEZAVISNE NOVINE
