Hrvatska na pragu odluke da joj vazdušni prostor čuva NATO? - BIGportal.ba
Region Vijesti

Hrvatska na pragu odluke da joj vazdušni prostor čuva NATO?

Hrvatska do 2023. godine više nema šansu da nabavi novi borbeni avion, a pitanje je može li do tada da nabavi neki kvalitetan polovni, koji bi mogao da bude modernizovan, a piloti i mehaničari obučeni i prilagođeni postojećoj infrastrukturi, piše zagreačku Jutarnji list i konstatuje da je Hrvatska na pragu odluke da joj vazdušni prostor čuvaju savezničke NATO članice.

List podsjeća da je ministar odbrane Damir Krstičević prvi put prethodnih dana jasno poručio da ni ova vlada neće riješiti pitanje borbenih aviona i to, kako navode, tri godine prije spuštanja na zemlju svih MIG-ova, jer im ističu resursi.

“Cilj je da se ove godine izabere dobro priuštivo rješenje. Da se izabere dobar borbeni višenamjenski avion. Znači, ugovora nema niti je moguće da se ove godine sklopi neki ugovor”, rekao je tada Krstičević.

Poljska je prije nekoliko dana ugovorila nabavku 32 američka aviona F35. Prvi će joj stići za četiri godine. Bugarska je prošle godine kupila osam aviona F16 blok 70/72. Isporuka je 2023. i 2024., podsjeća list.

Podsjeća takođe da je Hrvatska u proces nabavke novih borbenih aviona krenula prije punih trinaest godina.

Prvi proces nabavke novog borbenog aviona pokrenut 2016. godine.

Vrijeme je, konstatuje list, utrošeno uzalud jer je Hrvatska sada na pragu odluke da joj vazdušni prostor čuvaju savezničke NATO članice, najvjerovatnije Mađarska i Italija.

A još u septembru prošle godine Robert Kopal, premijerov savjetnik za nacionalnu bezbjednost i član Međuresorne vladine komisije za nabavku aviona, tvrdio je da je cilj vlade potpisati ugovor za nabavku aviona do kraja ove godine.

Nekoliko dana prije njega premijer Andrej Plenković je kazao da je Hrvatska odlučila da, kako je rekao, što prije nabavi borbene avione.

Šest mjeseci kasnije od te odlučnosti nema apsolutno ništa, piše Jutarnji.

List konstatuje da je situacija s borbenim vazduhoplovstvom pred kolapsom, na šta, kako kažu, ukazuje i činjenica da su vojni zapovjednici počeli javno da iznose podatke o lošem stanju i šalju krtike tim istim političarima.

Da bi Hrvatska mogla zatražiti nadzor svog vazdušnog prostora od NATO saveznika, prvi je nedavno progovorio generalni direktor Glavnog štaba viceadmiral Robert Hranj.

“Mi kao članica NATO-a imamo određene opcije na raspolaganju, kada vam države NATO-a u dogovoru s vama pružaju pomoć. Ja se samo nadam da to neće biti dugotrajno rješenje”, rekao je tada Hranj.

Na njega se, dodaje zagrebački dnevnik, nadovezao komandant HRZ-a general Mihael Križanac. “Imamo mi mehanizme kao i druge članice NATO-a koje nemaju tu sposobnost”, poručio je Križanac.

A potom političarima kazao ono što se godinama javno nije čulo od jednog vojnog zapovjednika: “Ako je cijena nekog silovanja rješenja to da ja odlazim udovicama na vrata, ja to prihvatiti neću”.

“U Hrvatskoj se 13 godina potrošilo na izradu studija, analiza, izuzetno loš remont MIG-ova koji smo masno platili, a danas imamo tek osam aviona na papiru i dva do četiri na raspolaganju”, navodi list i dodaje da je sproveden jedan tender koji je propao zbog uvjerenja da je Izrael najjači na svijetu, a da vlasništvo američkog proizvođača ne znači ništa.

U projekcijama budžeta za naredne godine sredstava za avione nema.

Ako sljedeća vlada ne bude HDZ-ova, ona će ići na analiziranje svih odluka pa i ove i ponovno će se izgubiti vrijeme, navodi list i konstatuje da do nekog možda novog udesa MIG-a, kada će Hrvatska spustiti sve preostale avione na zemlju, obavijestiti NATO da ne može da žuva svoj i zajednički saveznički prostor i tako završiti priču o borbenom vazduhoplovstvu.

Danas objavljeno

Zemljotres u BiH

M.

Brajković uhapšen po potjernici Interpola Zagreba

M.

Skupština Crne Gore: Verifikovani mandati 81 poslanika

M.

Ostavite komentar