“Ljudi koji pate od nesanice mogu se danju osjećati slabo, malodušno i bespomoćno pred svojim problemom koji ih čeka naveče, a često postanu povučeni i napeti”, kaže dr. Ulrich Voderholzer, specijalist psihosomatike i psihoterapije.
Sve su to rizični faktori za razvoj depresije, naglašava.
Stručnjaci nesanicu definišu kao teškoće kod usnivanja, spavanja ili ponovnog usnivanja nakon ranog buđenja najmanje tri noći sedmično u najmanje mjesec dana.
Nevolja kod depresije je što nesanica pogoršava depresiju i obrnuto i katkada hronična nesanica može pridonijeti nastanku depresije ako već njome nije uzrokovana. Kod ljudi koji pate od tjeskobnih poremećaja ili onih koji su trenutno pod jakim stresom češće su poteškoće usnivanja ili često buđenje noću i ponovno usnivanje.
Problem se smatra hroničnim ako potraje mjesece ili čak godine.
Prvi je lijek higijena spavanja, naglašava Voderholzer, što prije svega znači održavanje redovnog rasporeda spavanja.
Važno je i da okolina u kojoj spavate bude ugodna i opuštajuća.
“Ti su savjeti vrlo učinkoviti ako se svakodnevno primjenjuju, najmanje sedmicu ili dvije”, kaže Volderholzer. “Većini ljudi to pomogne da bolje spavaju”, dodaje.
Onima kojima to ne pomogne na raspolaganju su psihoterapija i lijekovi.
