Erik Palant podučava o zaštiti i održivom razvoju na američkom Koledžu Allegheny i neko je ko voli da pravi hljeb. Ovu namirnicu je ospervirao i sa naučnog stajališta.
Napomenuo je da se pretpostavlja da je prije 6.000 godina napravljeno ono što bi danas nalikovalo hljebu. Istakao je da nije dokumentovano kada se to tačno desilo, prenosi portal Kliks.
Prema njegovim riječima, hiljadama godina ljudima nije bilo jasno zašto miješanjem vode i brašna nastaje smjesa koja raste prilikom pečenja. Dugo su vjerovali da je riječ o magiji ili vjerskom fenomenu.
To je bio slučaj sve do sredine 19. stoljeća kada je francuski hemičar i mikrobiolog Louis Pasteur otkrio proces fermentacije, što je u pravljenju hljeba ključno. Kvasac se hrani ugljikohidratima u brašnu, a što uzrokuje fermentaciju.Palant je istakao da se nakon toga počela uzgajati samo jedna vrsta kvasca.
Samo ona može učiniti da tijesto za hljeb naraste u nekoliko sati. Prije toga je onome što je nazvao tradicionalnim tijestom bilo potrebno nekoliko dana da naraste.Prvi hljeb je napravljen na području Bliskog istoka, a migracije su doprinijele da se počne praviti u Evropi i ostatku svijeta. Francuska je bila ključna za evoluciju hljeba kao namirnice.
“Na neki način, ne postoji kultura na svijetu koja više cijeni hljeb od Francuza”, smatra Palant.Nakon što su Francuzi kolonizirali dijelove Amerike, pekari su nastavili praviti hrskave pogače. Dokumentovano je da su to činili u Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama i Meksiku.Britanci su u sjevernu Ameriku donijeli svoj način pravljenja hljeba, objašnjava Palant, ali koji su komercijalizirali da bi bio učinkovitiji i profitabilniji.
Ljudi u posljednjih nekoliko godina sve više hljeb prave kod kuće, a to je postalo posebno izraženo tokom pandemije koronavirusa. Palant smatra da svako može praviti hljeb i to boljim nego od onog koji se kupuje u trgovinama, piše CNN.
Klix.ba
