1. Oktobra 2022.

Gasni interkonektor između Bugarske i Grčke pušten u rad, ceremoniji prisustvuje predsednik Vučić

Big Portal

Micotakis: Veoma važan trenutak za Evropu
Grčki premijer Kirjakos Micotakis rekao je da početak rada gasnog interkonektora između Bugarske i Grčke, predstavlja izuzetan trenutak ne samo za Jugoistočnu Evropu, nego za celu Evropu, jer će osnažiti njeno energetsko snabdevanje.

“To predstavlja kluminaciju saradnja naše dve vlade, radio sam na ovom projektu i pomno pratio njegov rad”, rekao je Micotakis.

Smatra da je ovim projektom prepoznat širi geopolitički značaj i da će taj gasovod dovesti prirodni gas iz Azerbejdžana i na taj način osloboditi Evropu od stega ruskog gasa.

“Danas smo srećni što započinjemo ovaj projekat i drago mi je što Grčka postaje centar gasnog snabdevanja”, rekao je Micotakis.

Ovaj projekat, kaže, nije samo energetski, to je gasovod koji povezuje evropske države koje dele iste vrednosti saradnje i solidarnosti.

Alijev: Energetska bezbednost deo nacionalne bezbednosti svake države
Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev rekao je da će projekat gasnog interkonektora igrati važnu ulogu u osnaživanju energetske bezbednosti Evrope i u diverzifikaciji izvora snabdevanja gasom.

“Energetska bezbednost je deo nacionalne bezbednosti svake države, a trenutna geopolitička situacija u svetu to još jednom dokazuje”, poručio je Alijev.

Dodao je da je azerbejdžanski gas gotovo dve godine prisutan na evropskom tržištu, a od sada i u Bugarskoj.

“Azerbejdžan je ponosan što je inicijator južnog gasnog koridora, a južni gasni koridor prenosi gas potrošačima iz novih izvora. Za sada je jedini izvor gasno polje Šardeniz u azerbejdžanskom sektoru Kaspijskog jezera, ali i nekoliko drugih gasnih polja u Azerbejdžanu uskoro će početi sa proizvodnjom gasa i doprineće povećanju obima našeg snabdevanja”, naveo je Alijev.

Napomenuo je da je Azerbejdžan dugi niz godina pouzdan snabdevač naftom, a da postaje i pouzdan snabdevač gasom.

Fon der Lajen: Danas počinje novo doba za Bugarsku i jugoistočnu Evropu
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da je projekat gasnog interkonektora iz Bugarske i Grčke u razvoju više od 10 godina.

“Započet je 2009. godine u trenutku kada je Bugarska pretrpela tešku odluku da se prekine dotok gasa iz Ukrajine”, navela je Fon der Lajenova i dodala da je bilo potrebno puno rešenosti da se ostvari ovaj cilj.

Istakla je da je EU od samog početka pružala podršku ovom projektu – politički, ali i finansijski sa oko 250 miliona evra.

“Danas počinje novo doba za Bugarsku i jugoistočnu Evropu. Bugarska je nekada 80 odsto gasa dobijala iz Rusije, pre nego što je Rusija odlučila da pokrene ovaj rat protiv Ukrajine i energetski rat protiv Evrope. Ovaj gasovod menja pravila igre za Bugarsku i za energetsku bezbednost u Evropi. To znači slobodu i prekid naše zavisnosti od ruskog gasa”, rekla je ona.

Ovaj interkonektor, kako kaže, mogao bi da pokrije ukupne potrebe za gasom u Bugarskoj i dodaje da su to važne vesti u ovim teškim vremenima.

“Ovde u Bugarskoj i širom Evrope ljudi osećaju posledice ovog rata koji Rusija vodi, ali zahvaljujući projektu poput ovog Evropa će imati dovoljno gasa za zimu. Naporno smo radili prethodnih par meseci da bismo do toga došli”, naglašava Fon der Lajenova.

Ukazala je da je prvi korak bila diverzifikacija izvora, na drugom mestu su štednja i skladištenje i treći korak su velika ulaganja u obnoviljive izvore energije.

“Znamo da je to energija koja se proizvodi ovde lokalno i otvara radna mesta i čini nas nezavisnim od drugih”, dodala je.

Naglasila je da Evropa “ima sve što je potrebno da se oslobodi zavisnosti od Rusije i to je stvar političke volje”.

“Nalazimo se na kritičnom raskršću i energetska kriza je ozbiljna, ali sam ubeđena da možemo da izađemo na kraj sa njom. Ona jeste ozbiljna i ona od Evrope zahteva zajednički odgovor, da se smanje cene energenata za domaćinstva i kompanije i mi možemo to da ostvarimo, već smo preuzeli korake”, poručila je Fon der Lajenova.

“Moja poruka glasi – najpre moramo da zaštitimo osnove naših privreda, a pre svega naše jedinstveno tršište. Bez zajedničkog evropskog rešenja ozbiljno rizikujemo da dođe do fragmentacije zato je od ključne važnosti da sačuvamo jednake uslove za sve na ovom zajedničkom tržištu i izbegnemo narušavanje i turbulencije”, zaključila je Fon der Lajenova.

Gasovod će prenositi gas iz Azerbejdžana preko Trans-jadranskog gasovoda (TAP) i iz drugih izvora preko planiranog terminala za tečni prirodni gas u Aleksandrupolisu na severu Grčke.

Radovi na izgradnji novog gasovoda između Bugarske i Grčke završeni su polovinom jula. On će do Bugarske dopremati gas iz Azerbejdžana, a danas počinju prve komercijalne isporuke.

Gasovod dužine 182 kilometara, od čega 151 kilometar u Bugarskoj i 31 kilometar u Grčkoj, proteže se od severoistočnog grčkog grada Komotinija do Stare Zagore u središnjoj Bugarskoj.

Gasovod, kako je ranije najavljeno, počinje da radi sa kapacitetom od tri milijarde kubika gasa godišnje i izgledima za povećanje na pet milijardi.

Srbija je početkom ove godine, uz podršku EU, započela gradnju gasnog interkonektora sa Bugarskom Niš–Dimitrovgrad u dužini od 109 kilometara na teritoriji Srbije i radovi bi trebalo da budu završeni do septembra 2023. godine.

Tim gasovodom Srbija će se povezati na gasovod između Bugarske i Grčke odnosno dobiće mogućnost snabdevanja gasom iz Azerbejdžana ili sa LNG terminala (za tečni prirodni gas) u Grčkoj.

Ministarstvo energetike Srbije je ranije najavilo da će naša zemlja dogovoriti zakup kapaciteta sa Azerbejdžanom kako bi mogli kroz gasnu interkonekcije u 2023. da imamo na raspolaganju najmanje 1,4 milijarde kubnih metara gasa.

Inače, Grčka planira da postane energetski hab u regionu uz korišćenje fosilnih goriva iz Kaspijskog mora i jugoistočnog Sredozemlja i obnovljivu energiju iz Egipta, a gradi i terminal za tečni prirodni gas (LNG) u severoistočnoj luci Aleksandropolis. Rusija je krajem aprila obustavila isporuku gasa Bugarskoj, pošto nije htela da ga plaća u rubljama.

Memorandum o razumevanju za projekat gasnog interkonektora između Bugarske i Grčke potpisan je 2009. godine, a zajednička kompanija ICGB registrovana 2011. godine.

Na početku realizacije projekta bilo je najavljeno da će gasovod biti pušten u rad krajem 2014. godine.

Južni gasni koridor je jedan od najveći gasnih projekata, čiji je deo TAP, kojim bi gas sa nalazišta u Kaspijskom jezeru pred obalom Azerbajdžana preko Gruzije, Turske, Grčke i Albanije, trebalo preko Jadranskog mora da stiže do juga Italije.

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare