– Preduzeća sad uče lekciju, koliko je zaista lomljiv ovaj globalni proizvodni lanac – kaže Gabrijel Felbermajr iz Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kila, koga ovo širenje zaraze podsjeća na lekciju koju je ekonomija naučila nakon sloma Leman Bradersa 2008.
Tek tada je mnogima postalo jasno u kojoj mjeri je svijet novca osjetljiv. To je dovelo i do konkretnih posljedica: mnoge kompanije su drugačije organizovale svoje finansije i postale mnogo manje zavisne od bankarskih kredita.
– Slično se može kristalizovati i iz ove epidemije virusa korona – kaže Felbermajr za DW.
Lanac snabdijevanja
Lekcija sada glasi: treba skratiti lanac snabdijevanja kako bi bio manje osjetljiv na moguće probleme. Drugim riječima: mora se početi s vraćanjem proizvodnje u Evropu.
U ovom trenutku više štete ekonomiji nanose mjere država i nadležnih institucija u borbi protiv epidemije nego sam virus, koje sežu od ograničavanja putovanja do zatvaranja pogona. Tu su posebno pogođene kompanije koje posluju internacionalno, ali i sve firme koje su umrežene s partnerima u svijetu ili koje zavise od izvoza.
Francuski ministar privrede Bruno Le Mer u ovoj epidemiji vidi preokret koji se mora dogoditi u cijelom, tako osjetljivom lancu snabdijevanja, koji se proteže preko čitave planete.
Jer, ova epidemija i njene posljedice su jasno pokazale “neodgovornu i nerazumnu” zavisnost od Kine i tamošnjih fabrika.
Lijekovi
Zato se mora ponovo razmisliti o globalnim odnosima isporuke, naročito kad je riječ o farmaceutskoj i automobilskoj industriji, izjavio je francuski ministar tokom posjete Atini.
– Mi jednostavno ne možemo biti, kad je riječ o lijekovima i po 80-85 odsto, zavisni od isporuka iz Kine – ocijenio je Le Mer.
Predsjednik Evropske privredne komore u Kini, Jerg Vutke, smatra da su ekonomske posljedice virusa korona “daleko ozbiljnije nego što većina ljudi misli”.
– Meni stižu pozivi u pomoć sa svih strana. Za velike koncerne to još nije veliki problem. Ali mnoge male i porodične firme su već sad u velikim nevoljama – kaže Vutke u jednom intervjuu.
Dodaje da su mnogi od onih koji su tamo proizvodili ili su radili za Kinu već na ivici bankrota.
– Čitav niz njih već nedjeljama nisu ostvarili nikakav prihod – otkriva Vutke.
Brodovi
Mnogima nije jasno ni koliki će uticaj epidemija imati na snabdijevanje u Njemačkoj. Samo najveći brodari, Kosko i Maersk, u protekle 4 nedjelje nisu pustili da isplovi po 70 kontejnerskih brodova.
S obzirom na to da brodovi putuju oko 6 nedjelja do tih odredišta, brodovi još stižu “ali ubrzo će ih stizati mnogo manje. A onda bi u Evropi mogli da nedostaju mnogi proizvodi”, kaže predsjednik Komore.
To bi od marta naročito moglo da pogodi farmaceutski sektor, ali i druga područja.
Njemački direktori nabavke, logističari i nadležni u lancu snabdijevanja imaju pune ruke posla kako bi stali na kraj negativnim efektima epidemije virusa korona u Kini.
– U mnogim preduzećima koja su pogođena stvoreni su posebni radni timovi čiji je zadatak da utvrde moguće probleme pri nabavkama iz Kine i da brzo smisle alternativu – kaže Rikardo Kurto, poverenik za Kinu u Udruženju za materijalnu ekonomiju, nabavku i logistiku (BME).
Ne vidi se kraj krize
– Neke kompanije nam javljaju da čak zajednički s kineskim isporučiocima pokušavaju da identifikuju postojeća ili potencijalna uska grla koja bi mogla da nastanu kako bi napravili planove za slučaj nužde – dodaje on.
Međutim, sve je to na klimavim nogama, jer nedostaju pouzdani odgovori na najvažnija pitanja: koliko je stvarno raširena epidemija!? I još teže pitanje: koliko će trajati, ocjenjuje DW. Zato i Kurto kaže: “Presudno je pritom da kineske službe jasno i tačno javljaju o širenju virusa”.
Kako tom udruženju javljaju članovi iz Kine, mnogi već zbog toga užurbano traže alternativu i isporučioce iz drugih zemalja svijeta. U mnogim slučajevima im pomažu i donedavni kineski partneri, jer moraju da priznaju da su im skladišta gotovo prazna.
– Zato ono što nedostaje u proizvodnji u pojedinim slučajevima naručuju od alternativnih proizvođača izvan Kine, naprimjer iz Evrope – kaže Kurto za DW.
Kolaž utisaka
Ipak, nije dovoljno samo naći alternativnog proizvođača, već se brzo mora prilagoditi i čitava logistika, a sve to je veliki posao.
– Za direktore preduzeća je najgore što se još ne zna previše toga da bi onda mogli da povuku prave poslovne poteze. Tako su i vijesti iz privrede više kolaž pojedinih utisaka o uticaju krize i tek ćemo jednog dana iz svega toga možda izvući prave zaključke. Jer prvi potezi su i prečesto – krivi – piše DW.
Tako je njemački avio-prevoznik Lufthanza potpuno obustavio putnički saobraćaj prema Kini, a drastično je smanjio i broj teretnih letova – sa 15 na samo 5 nedjeljno. Od početka marta, ipak, uvodi još 3 teretna leta sedmično, jer potražnja postoji.
U tekstu se navodi da će, kada prođe panika, preduzeća najvjerovatnije imati pune ruke posla, jer je tako uvijek bilo u sličnim situacijama u prošlosti, ali se istovremeno postavlja pitanje: “Hoće li zaista sve biti kao što je bilo”.
Pad potražnje
U njemačkoj automobilskoj industriji već strahuju da – neće. Tu nije samo problem stabilnost lanca isporuke, nego je “sve više i više riječ o padu potražnje koji će biti sve većih dimenzija”, piše stručnjak za automobilsku industriju Ferdinand Dudenhefer.
On procjenjuje da će se ove godine u svijetu prodati samo oko 77 miliona vozila – čak 7,5 miliona manje nego 2017. To znači i da će njemačke fabrike automobila izvesti manje – i nisu jedine koje strahuju od pada narudžbina iz inostranstva.
Njemačka državna Banka za obnovu i razvoj (KfW) već računa da će ova epidemija dovesti do stagnacije njemačke privrede sve do ljeta i da će ekonomski rast 2020. biti tek 0,8 odsto – a prije epidemije je procjena bila 0,9 procenata. Međutim, i ta prognoza je zasnovana na procjeni da će epidemija trajati tek nekoliko nedjelja i da će se prvenstveno odnositi na Kinu.
Ipak, već se pokazuje da to neće biti tako, konstatuje glavna ekonomistkinja KfW-a Frici Keler-Geib; očito je da se pojavljuju nova žarišta epidemije kao što su Iran ili Južna Koreja.
Ono što posebno brine njemačke ekonomiste jeste stanje u Italiji. Jer, pored svih ekonomskih problema, sad je upravo ona najteže pogođena virusom korona – i to će neminovno imati posljedice na ekonomiju Evrope, zaključuje se u tekstu DW.
(Tanjug)
