U današnjoj presudi Evropski sud za ljudska prava jednoglasno je presudio da je postojalo kršenje člana 1. Protokola br. 12 (opšta zabrana diskriminacije) Evropske konvecije o ljudskim pravima.
Slučaj se odnosio na pravnu prazninu kojom je onemogućeno podnosiocu zahtjeva, lokalnoj političarki koja živi Mostaru, da glasa ili se kandiduje na izborima.
Sud je donio zaključak da je ta pravna praznina stvorena neuspjehom vlasti da sprovedu Odluku Ustavnog suda BiH iz 2010. godine, te nalagala vlastima da usklade te odredbe sa Ustavom.
Sud stoga nije mogao prihvatiti argument Vlade da je višegodišnje kašnjenje u izvršenju odluke bilo opravdano potrebom da se dođe do dugoročnog i održivog rješenja za podjelu vlasti, te da se očuva mir i omogući dijalog između različitih etničkih grupa u Mostaru.
“Tužena država je stoga prekršila svoju obavezu da preduzme mjere da zaštiti podnositeljku predstavke od diskriminatornog postupanja po osnovu njenog mjesta prebivališta i da održi demokratske izbore u Mostaru”, naveli su u obrazloženju.
Sud je takođe jednoglasno utvrdio, a na osnovu člana 46. (obaveznost i izvršenje presuda), da BiH mora izmijeniti relevantno zakonodavstvo najkasnije u roku od šest mjeseci nakon što ova presuda postane konačna.
Mostarci su posljednji put lokalnu vlast birali 2008. godine. Ustavni sud BiH je u novembru 2010. godine zatražio djelimičnu promjenu Statuta Mostara, koji je 2004. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun, kao i izmjene Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim.
NN