10. Septembra 2019.

Evo zašto sve više muškaraca mlađih od 40 pogađa srčani udar

Big Portal

“Znate šta se događa. Dajte mi sav novac ili ću vas ubiti”, rekao mu je napadač.

Morris je predao sav dnevni pazar, ali opasnost nije nestala.

“Srce mi je brzo kucalo. Nisam mogao disati i osjećao sam bol u prsima”, kaže.

Udebljao se od svojih dvadesetih, kad je na fakultetu aktivno igrao košarku, ali, osim težine, mjesecima je ignorisao i neke druge probleme poput pritiska u prsima i nedostatka daha.

Tri dana nakon napada javio se u bolnicu. Saznao je da ima bolest srca. U 33. godini, baš kao i milion drugih momaka koji nikada nisu ni sanjali da bi im se takva dijagnoza mogla dogoditi u tridesetima. 

“Nekad je bilo nevjerovatno vidjeti da neko mlađi od 40 dođe sa srčanim udarom, a danas imamo pacijente od 20 i 30 godina. Očito je da idemo u pogrešnom smjeru”, kaže kardiolog iz Bostona Ron Blankstein.

Šta se događa kod muškaraca mlađih od 40?

U posljednja dva desetljeća porastao je broj srčanih udara među osobama u dobi od 20 i 30 godina. Doktori su čak imali i slučajeve mlađih muškaraca kojima su dijagnostifikovali aterosklerozu. Zbog čega ovako loše statistike? Stručnjaci imaju četiri teorije.

Ranije se debljamo

Postotak gojazne djece i adolescenata iz dana u dan raste. Odrasli teže mršave, posebno ako zadrže svoje nezdrave tinejdžerske navike. 

Istraživanje Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pokazalo je da muškarci u dobi od 20 do 39 godina imaju 82 posto veću vjerovatnost da jedu brzu hranu od muškaraca starijih od 60 godina. Generacijsko usporavanje fizičke aktivnosti, posebno zbog više vremena pred ekranima i iza volana, takođe pridonosi gomilanju kilograma i problemima sa srcem.

Ranije počinjemo pušiti

Pušenje je u opadanju, ali među ljudima starijim od 65 godina. Među mladima, u dobi od 25 do 44 godine, još uvijek postoji dvostruko više pušača nego u prošlom vijeku.

Potrebna je samo jedna cigareta dnevno kako bi pojedinac povećao rizik od bolesti koronarnih arterija za gotovo 50 posto, pokazalo je najnovije istraživanje BMJ-a. A ljudi koji misle da taj rizik mogu izbjeći električnim cigaretama, obmanjuju se. Njihov rizik od srčanih bolesti je 40 posto veći nego kod nepušača, a rizik od moždanog udara skače za 71 posto.

Ranije nas pogađa stres

Svaka generacija se kune da živi u najstresnijim vremenima, ali istraživanje Američkog psihološkog udruženja ustanovilo je da je grupa ljudi u dobi od 22 do 39 godina pod najvećim stresom.

Stres može pogoršati upalu u koronarnim arterijama, što može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka. Takođe, može dovesti do povišenog krvnog pritiska i loših navika, uključujući lošu ishranu, prekomjerno pijenje i fizičku neaktivnost. To je globalni problem: istraživanje iz 52 zemlje pokazalo je da ljudi koji su prijavili trajni stres na poslu ili kod kuće imaju dvostruki rizik od srčanog udara.

Ignorišemo simptome

Simptomi srčanog udara alarm su za 70-godišnjake, ali ne i 30-godišnjake. Čak i ako su uobičajeni i uključuju ozbiljno znojenje, konstantne mučnine ili nelagodu u prsima, ljudi misle da su premladi za srčani udar i da se on ne može baš njima dogoditi. 

Činjenice rizika na koje biste trebali obratiti pažnju, a koje možete kontrolisati su: visoki krvni pritisak, visoki holesterol, prekomjerna težina, dijabetes, rekreativna upotreba droga, pušenje, fizička neaktivnost, visoka razina stresa, jaka upotreba alkohola, nezdrava ishrana. Ne možete kontrolisati svoju dob, porodičnu istoriju bolesti ili svoju etničku skupinu (rizik od srčanog udara obično je veći kod ljudi koji su afroameričkog, meksičko-američkog, indijanskog, havajskog i indijsko-američkog porijekla).

Tyrone Morris sada se nalazi na popisu za transplantaciju srca jer mu je taj organ trajno ugrožen. Izgubio je kilograme, ponovno se počeo baviti košarkom, promijenio je ishranu i našao manje stresan posao.

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare