U PRVOM broju časopisa Reader’s Digest, objavljenom 1920. godine, našao se članak naslova ‘Kako regulisati svoju težinu’. Stručnjaci su ga analizirali i utvrdili da su savjeti iznenađujući za ta vremena.
“Kao da su gledali u budućnost”, složni su.
Evo šta su tada čitaoci ovog časopisa mogli saznati.
1. O kalorijama
Savjet iz 1920-ih: Koncept kalorija prije stotinu godina se nije spominjao. Pojam kalorije kao jedinice energije oslobođene iz hrane tokom procesa razgradnje se tada nije koristilo da bi se pojasnila tjelesna težina i skladištenje masti.
Danas: Neki stručnjaci tvrde da je tako bilo i bolje.
“Unošenje kalorija nije bitno za dobijanje kilograma. Možemo sagorijevati kalorije, ali naše tijelo dobija ili gubi masti pod uticajem hormona (inzulina, grelina i leptina) koji zapravo kontrolišu težinu”, pojasnio je Jason Fung, autor knjige The Obesity Code.
2. O idealnoj težini
Savjet iz 1920-ih: “Svako od nas ima idealnu težinu koju je lako dosegnuti i još lakše održavati.”
Danas: Slično kao i 1920., stručnjaci i danas vjeruju da naše tijelo ima “idealnu težinu” koju će se truditi održati. To objašnjava zbog čega je teško izgubiti na težini, posebno onima koji neželjene kilograme uvijek iznova vraćaju.
“Dijete su zapravo gubljenje vremena. Istraživanja su pokazala da manje od pet posto ljudi uspijeva zadržati težinu koju su postigli dijetom nakon što je jednom prestanu praktikovati”, smatra dr. Nick Fuller sa Univerziteta u Sydneyju i dodaje da morate “prevladati barijeru koju je vaše tijelo postavilo ako vam je cilj udebljati se ili smršati”.
3. O gojaznosti
Savjet iz 1920-ih: “Gojaznost je puno češća nego pothranjenost i mnogo opasnija kako zalazimo u srednje godine.”
Danas: “Pothranjenost danas nije problem na koji često nailazimo”, kaže dr. Fung.
Prema podacima dobijenim u razdoblju od 2015. do 2016. godine, 18,5 posto djece i gotovo 40 posto odraslih osoba je gojazno, što je najviša stopa ikad.
“Povećana tjelesna težina je veliki faktor rizika za dijabetes tipa 2 i rak. Gojaznost ljude izlaže većem riziku od zdravstvenih problema”, upozorava doktor.
4. O namirnicama koje se smatraju lošima
Savjet iz 1920-ih: “Neprijateljima smatramo šećer, hljeb, žitarice, dezerte, maslac, vrhnje, maslinovo ulje, slaninu, kakao i umake. Najbolji prijatelji su nemasno meso, nezaslađeno voće i zeleno povrće.”
Danas: Stručnjaci danas primjenjuju gotovo isto pravilo uz izuzetak maslinovog ulja koje se smatra zdravijim od suncokretovog. Takođe, maslac je preporučljivije koristiti nego margarin. Ipak, važno je u svemu biti umjeren.
5. O unosu šećera
Savjet iz 1920-ih: “Ograničite unos šećera na tri čajne kašičice u danu.”
Danas: Previše šećera povezuje se s prekomjernom tjelesnom težinom i raznim bolestima, kao što su masna jetra, metabolički sindrom, dijabetes tipa 2, bolesti srca i rak.
Preporuka Američkog udruženja za zdravlje srca (AHA) je konzumirati do šest čajnih kašičica dodanog šećera u danu ili manje za žene, devet ili manje za muškarce, tri ili manje za djecu te ni jednu za djecu mlađu od dvije godine i bebe.
6. O fizičkoj aktivnosti
Savjet iz 1920-ih: “Kad prosječna osoba prošeta ili odigra tenis, vjerovatnije je da će doći do povećanja apetita u odnosu na realnu potrebu za hranom.”
Danas: “Članak nije rekao da je vježba loša, već da može povećati apetit i ne vodi mršavljenju. Puno je prednosti redovnog vježbanja. Ne kažem da ne biste trebali vježbati, ali nemojte očekivati da ćete samo zbog toga smršati”, upozorava dr. Fung.
Index
