Čipovi su zamišljeni kao segmenti koji su ojačani vještačkom inteligencijom, te mjere i stimulišu moždanu aktivnost. Musk tvrdi da će pored toga čipovi moći da rješavaju i poteškoće koje potiču iz nervnog sistema, a, kako sam kaže, „od autizma, preko šizofrenije, do gubitka pamćenja u starijoj dobi.“ Eksperti su kasnije reagovali, a kako bi istakli da autizam nije bolest, i da samim tim ne može da se izliječi, te da mnogi koji žive sa autizmom to stanje osjećaju kao vitalni dio identiteta.
Neuralink je osnovan 2016. godine, a poslovanja kompanije su u prve dvije godine bila zatvorena za javnost. Situacija se 2019. promijenila, pa su zainteresovani, koji su čekali da Neuralink pokaže koliko je u posljednjih par godina napredovao u kreiranju interfejsa za interakciju ljudskog mozga sa kompjuterom, mogli da čuju mnogo više od očekivanog – priče koje idu u korak sa najegzotičnijim naučno-fantastičnim scenarijima. Naime, kompanija je u julu potvrdila da je kreirala robota koji implante za interakciju sa računarima može da integriše duboko u ljudski mozak.
Rezultati su dobijeni na osnovu testiranja na laboratorijskim pacovima u čije je mozgove implantirano 1.500 elektroda za koje još uvijek ne može sa sigurnošću da se tvrdi da bi funkcionisale i u ljudskom mozgu. Ako se pokaže kao funkcionalna, tehnologija bi na prvom mjestu, tvrde u kompaniji Neuralink, trebalo da posluži za vraćanje pokretljivosti, vida, te sposobnosti govora i čula sluha onima koji su ih izgubili, dok Elon Musk, sa druge strane, tvrdi da će povezivanje mozgova sa kompjuterima biti jedini način da se održi korak sa razvojem vještačke inteligencije. Sada su se spisku priključile i druge funkcije, ali je jasno da Musk nije uvek oprezan kada govori o novim Neuralink tehnologijama.
https://youtu.be/smK9dgdTl40
Izvor: BIGportal/Business Insider/PCPress
