Studijom, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Lancet, selekcionisano je tridesetak bakterija, najčešćih uzročnika infekcija te su naučnici pokušali da procijene koliko je smrtnih slučajeva s njima povezano.
Istraživanje je sprovedeno u sklopu takozvanog ‘globalnog tereta bolesti’.
Ovaj istraživački program, koji finansira kompanija Bila Gejtsa, neuporedivih je razmjera i u njega je uključeno nekoliko hiljada istraživača iz brojnih zemalja sveta. Autori su zaključili da “smrti povezane s proučavanim bakterijama predstavljaju drugi vodeći uzrok smrti u svijetu” nakon koronarnih bolesti srca, među kojima se ističu srčani udari.
Od 7,7 miliona smrtnih slučajeva povezanih s bakterijskim infekcijama svaki osmi pripisuje se posljedicama zaraze zlatnim stafilokokom i pneumokokom. Ovi podaci datiraju iz 2019. godine, u vreijme prije pandemije kovida.
Od tridesetak selekcionisanih bakterija, njih pet uzrok je više od polovine smrtnih ishoda: staphylococcus aureus, Escherichia coli, pneumococcus, Klebsellia pneumoniae i bacillus pyocyanin.
Staphylococcus aureus je “vodeći uzrok smrti bakterijskom infekcijom u 135 zemalja”, pokazala je studija.
Djeca mlađa od pet godina najsmrtonosnije su pneumokokne infekcije, prenosi B92.
Istraživači kažu da su ovi rezultati jasan pokazatelj da su bakterijske infekcije “hitan prioritet” u javnom zdravstvu.
Stoga pozivaju na angažman na prevenciji infekcija, mudrije propisivanje antibiotika, naročito zato da bi se izbjegla rezistentnost na te lijekove, kao i na djelotvorniju primjenu vakcina.
Glassrpske.