Ðukanović: Država neće pristati na ucjene - BIGportal.ba
Region Vijesti

Ðukanović: Država neće pristati na ucjene

Predsjednik Crne Gore Milo Ðukanović izjavio je da u vezi sa spornim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti država neće pristati na ucjene i da se vara onaj ko misli da će je istrajnošću u organizaciji litija natjerati na kapitulaciju.

U intervjuu za RTCG, on je dodao da vjeruje da će doći do dijaloga između premijera Duška Markovića i mitropolita crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve (SPC) Amfilohija o tom zakonu, jer, kako je rekao, nema drugog izbora.

Prema njegovim riječima, SPC time što ne želi da se registruje, želi da se predstavi kao neko ko je iznad države i da pošalje poruku da je Crna Gora teokratska država.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je, kako kaže, identifikovao tri linije udara na te vrijednosti u Crnoj Gori.

“Prva linija je crkvena. SPC se opire registraciji u Crnoj Gori i obavezi da bude jedan od društvenih subjekata koji će biti dio pravnog sistema crnogorskog društva. SPC u Crnoj Gori ne želi da se registruje zbog tvrdnje da je ona stvarala Crnu Goru, da je starija od Crne Gore i da zato nema potrebe za njenom registracijom”, rekao je crnogorski predsjednik.

On ističe i da je “nepoznato u istoriji ljudske civilizacije da je crkva stvarala državu”.

“SPC pokušava da napravi presedan. A stvari su posve drugačije. Crna Gora je bila priznata u vremenu Vojislavljevića”, naveo je Ðukanović.

Ukazao je da Crnu Goru 2006. kada je obnovljena njena državnst, Crkva ne da nije stvarala, nego je sve uradila da Crne Gore ne bude.

Druga od pomenute tri linije udara na vrijednosti Crne Gore je, kako kaže Ðukanović, djelovanje prosrpske opozicije u Crnoj Gori.

“Da oni iz Srbije, ili prosrpski orijentisani neskriveno svojataju litije koje organizuje SPC. Jedan od lidera Andrija Mandić je rekao da su to njihovi protesti. Njihova poruka je da nam treba Crna Gora u kojoj će se vlast uzimati sa ulice, ne treba nam demokratska Crna Gora”, rekao je Ðukanović.

Treća linija udara na demokratsku, multietničku i proevropsku Crnu Goru, kako kaže Đukanović, “jesu ideolozi i akteri velikosrpskog državnog nacionalizma iz okruženja, s centralom u Srbiji, ali i ne samo tamo”.

“Oni iskazuju stav da Crna Gora nije suverena, da Crna Gora nema pravo da donosi zakone iz svoje ustavne nadležnosti, da su crnogorski parlament i Vlada s problematičnim legitimitetom. Negiraju suverenost Crne Gore koja je preuzela pravo da štiti svakog građanina Crne Gore, uključujući i Srbe”, naveo je Ðukanović.

Rekao je i da bezbjednost i mir u Crnoj Gori nisu ugroženi, iako su pogoršani stabilnost u Evropi i regionu.

Dodao je kako je mnogo onih koji sa raznih adresa pokušavaju da zloupotrijebe litije i istakao da svi moraju snositi odgovornost za ono što rade.

“Nedavno sam pročitao da je rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović rekao da Crkva nije vična upravljanju tim procesima, što je moglo ličiti na pokušaj socijalizacije onoga u šta se litije mogu izroditi. Nema podjele odgovornosti, svako mora snositi odgovornost za ono što radi. Ostvarivanje prava mora proteći u okvirima onoga što je ustavno-pravni sistem, u protivnom mora se preuzeti odgovornost”, rekao je Ðukanović.

Upitan “hoće li Crnogorci, njih 45 odsto koliko ih se deklarisalo 2011, na popisu, sjediti skrštenih ruku i dozvoliti da SPC na protestima negira njihov identitet i državu”, on je rekao da neće pozivati Crnogorce da izađu na ulice.

Povodom zahtjeva na društvenim mrežama građana crnogorske nacionalnosti da izađu na ulice i usprotive se tome, Ðukanović kaže da je to opasna zona.

“Ne mislim da su potrebna okupljanja na drugoj strani. Smatram da treba poći od toga da smo voljom građana obnovili instituciju i da država kroz svoje institucije treba da brani građane. Ne treba državni organi da pozivaju građane na okupljanje i da pozivaju na raspirivanje strasti”, poručio je Ðukanović.

Danas objavljeno

U hotelu u Albaniji pronađena tijela četvoro ruskih državljana

M.

Zemljotres na Baliju, ima poginulih

M.

Patrijarh Porfirije danas u Sarajevu

M.

Ostavite komentar