Ovako brz nestanak biljaka i životinja već se naziva šestim masovnim izumiranjem, prenosi hrvatski Index.
Masovna izumiranja u prošlosti su uvijek uzrokovali kataklizmički događaji golemih razmjera poput udara velikih asteroida ili masovnih vulkanskih erupcija. Ovaj put uzrok je čovjek.
Kao najvažniji uzroci uništenja koje prijeti našoj planeti navode se pretjerana konzumacija resursa, krivolov, sječa šuma i emisije fosilnih goriva. Četvrtina svih poznatih vrsta biljaka i životinja već je ugrožena, a razmjeri njihovog nestajanja desecima ili stotinama puta su brži nego što su u prosjeku bili u posljednjih 10 miliona godina.
Izvještaj, koje je na 1.800 stranica sastavilo međudržavno tijelo “Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services” (IPBES), temelji se na više od 15.000 akademskih radova i istraživanja, a jedna od ključnih ideja mu je da upozori političare na najbolje moguće načine borbe s klimatskim promjenama.
Ozbiljni znakovi propadanja
Prema njemu, oko 75 odsto kopna, oko 50 odsto rijeka i jezera te oko 40 odsto svih mora i okeana već pokazuju ozbiljne znakove propadanja uzrokovanog ljudskim aktivnostima.
Od 1980-ih do danas emisije stakleničkih plinova uzrokovane sagorijevanjem fosilnih goriva su se udvostručile, tvrde autori.
– Rekao bih da će se izvještaj najvjerovatnije interpretirati uz konstataciju u stilu “Čovječe stvarno smo u nevolji”, međutim postoje rješenja. Naš izvještaj govoriće o razmjerima u kojima gubimo bioraznolikost te o stepenima u kojima je možemo zaštititi u budućnosti – rekao je prije skupa za BBC voditelj IPBES-a profesor Bob Vetson.
Dalje ubrzavanje
U izvještaju se ističe da su načini na koje se koristi tlo i krče šume za poljoprivredu u kombinaciji s povećanjem konzumacije mesa istisnuli brojne vrste iz njihovih prirodnih staništa. Istovremeno je pretjerani izlov riba desetkovao njihove populacije u morima širom svijeta
Dokument predviđa da će se izumiranje u narednim decenijama najvjerovatnije dalje ubrzavati.
