BiH je od početka formiranja, odnosno potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, iziskivala veliku međunarodnu intervenciju koja nije pomogla u stabilizaciji. BiH je sada u potpunom rasulu i svako pokušava da na sitan i brz način pribavi neku veliku korist, pa tako i Džaferović – rekao je Dodik za ATV.
Prema njegovim riječima, Džaferović poziva lažnog visokog predstavnika da primijeni lažna bonska ovlaštenja u lažnoj zemlji kao što je BiH.
Dodik je ponovio da BiH nema visokog predstavnika i da, ukoliko želi da ga ima, mora biti imenovan rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.
– Sve je lažna predstava i glumi se neka država koje nema. Ovome doprinosi i činjenica da je doveden čovjek koji je imao uspješnu karijeru, ali je nelegalan visoki predstavnik. Ne možemo prihvatiti da mu damo status visokog predstavnika, jer je Srpska potpisnik Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, kojim je predviđeno da se visoki predstavnik imenuje rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN – pojasnio je Dodik.
On je istakao da, ukoliko Srpska legalizuje nelegalnu praksu, onda prihvata da nije strana u međunarodnom ugovoru.
– Muslimani u BiH su ispostavljali zahtjeve visokim predstavnicima koji su ispunjavani. Tako i ova priča o Valentinu Incku i nametanju zakona. Svaki zakon koji je nametnut je antiustavan, a ovakvo djelovanje pokrivaju sudije Bošnjaci i stranci u Ustavnom sudu BiH. Političko iskustvo, koje vidimo iz biografije Šmita, bilo je presudno da ne uleti u glupost koju Džaferović pokušava da nametne – ukazao je Dodik.
Dodik je podsjetio da nije postojala odluka Predsjedništva BiH da bilo ko iz BiH ide na Bledski forum, tako da su DŽaferović i Željko Komšić na forum išli privatno.
On je ponovio da na forum nije išao i zbog učešća Šmita.
– Da sam otišao onda bi Igor Crnadak (PDP) i opozicija, koji pitaju zašto nisam išao, rekli zašto sam otišao. Opozija je uvijek protiv bilo čega, bez obzira na kontinutet. Njima je neugodno u zajedništvu i očigledno je da je mnogo mentora u sve ovo uključeno ili ljudi kojima su odgovorni. Vidio sam juče Branislava Borenovića da se našao sa vrhom obavještajne strukture SAD, što se krilo – rekao je Dodik.
Dodik smatra da je bilo dobro sastati se sa turskim predsjednikom Tajipom Erdoganom kako Džaferović i Komšić ne bi, kako je rekao, svašta nakalemili Republici Srpskoj i da je stav iznio transparetno i jasno.
– I na sjednici Predsjedništva BiH morao sam da se pojavim i moje ponašanje je jasno. Sve je bilo u skladu sa zaključcima Narodne skupštine, jer nijedna odluka Predsjedništva BiH nije usvojena. I na narednoj sjednci Predsjedništva ću biti protiv svake tačke i pokrenuću pitanje vitalnog interesa kako bi ih razmatrala Narodna skupština – najavio je Dodik.
On je ocijenio da se osjeća potreba u regionu za novim dijalogom u BiH kako bi se pokušao postići dogovor, s tim da Komšić nema legitimitet da zastupa hrvatski narod, nego Dragan Čović.
– Međutim, i pored dobrih namjera, postoje oni koji su protiv dogovora, nego su za nametanja u BiH. Zato ćemo imati stalno nadmudrivanje ima li visokog predstavnika ili nema. Kada je riječ o Republici Srpskoj sve je jasno, kao i o Rusiji i Kini, ali i pojedinim evropskim zemljama koje su stava da ništa ne treba nametati u BiH, pa ni evropski put. Smatram da bi asistencija Srbije, Hrvatske i Turske mogla da pomogne da se dođe do usaglašenog dogovora kojim bi se uvažavali interesi svih – rekao je Dodik.
“Komšićeve izjave su samo njegov lični stav”
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da su izjave Željka Komšića da BiH može biti multikulturalna i bez kontitutivnosti samo njegov lični stav, jer taj član Predsjedništva nije mjerodavan, ni legitiman, niti ima ikakvu kvalifikaciju da odlučuje o tome šta je demokratija.
Dodik je napomenuo da je demokratija ono što je legalno i legitimno, te poštovanje procedura.
On je za ATV rekao da je demokratija propisana pravnim aktima, ali da je problem što se to u BiH ne poštuje.
– Komšić ne predstavlja Hrvate da bi mogao reći da je to njihov stav. Takođe, njegov stav nije ni stav Predsjedništva, koje se nikada o tome nije dogovorilo… On mlatara i u zabludi drži dio javnosti koja ga sluša, misleći da je važan i ozbiljan – kaže Dodik.
Dodik je naglasio da je to samo Komšićev i stav jedne dramatične manjine u BiH.
– S druge strane, većinski stav naroda u BiH je da se BiH može samo očuvati samo kao zemlja sa tri konstitutivna naroda u kojoj će se njihovi legitimni, a ne kamuflirani predstavnici kao Komšić, suštinski dogovarati i doprinositi miru i razvoju – kaže Dodik.
On je rekao da ne vjeruje da je iko u Srpskoj uznemiren zbog toga što BiH ne funkcioniše zahvaljujući aktuelnoj krizi kojoj je doprinijelo nametanje zakona bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka.
– To samo pokazuje da mi u BiH, i kada je nema, mirno živimo, radimo i nemamo nijedan problem… I onda ćemo doći do toga da se jednom upitamo – šta će nam BiH? To je suštinsko pitanje i ovo pokazuje da bez organa na nivou BiH možemo da radimo, živimo i to nastavimo – naglasio je Dodik.
Prema Dodikovim riječima, u Srpskoj niko ne treba da se nervira i uzbuđuje u vezi toga.
– Opozicija u Srpskoj jeste nešto uznemirena, ali neka sačeka izbore naredne godine, jer oni nisu sada ili za mjesec. U tom pogledu bilo bi apsolutno dobro da pokušamo očuvati postignuto zajedništvo kada je riječ o nastupu na nivou BiH – rekao je Dodik, koji je i lider SNSD.
On je rekao da Srpskoj formalno ne trebaju zajednički organi BiH, iako druga strana “može nešto da napravi u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH”.
– Ali, taj dom ne može imati konačnu odluku, ako je ne potvrdi Dom naroda, što se može uraditi i bez opozicije. Mi nosimo osnovnu odgovornost. Bavimo se politikom u kojoj poštujemo odluke i zaključke Narodne skupštine, koje je u znatnoj mjeri kreirala opozicija. Zajedništvo u tom smislu je važno, jer ako nismo jedinstveni, to ohrabruje političko Sarajevo i strance koji traže pukotine među nama, iako im ni to neće pomoći – istakao je Dodik.
On je dodao da je vladajuća koalicija u Srpskoj kompaktna, te da je stabilnost Vlade garantovana.
– Naša ekonomska situacija je odlična i opozicija može pričati šta hoće. Povećanje BDP-a koje je, uprkos krizi, u dva kvartala ove godine veće 10 odsto nego lani je rezultat za koji se skida kapa, kao i za povećanje proizvodnje za isti procenat. U najmanju ruku, oni u tom smislu mogu da ćute, ako ne mogu da hvale – rekao je Dodik.
On je naveo da su svi finansijski tokovi Srpske pozitivni, da je budžet stabilan i da se na vrijeme servisiraju sve obaveze.
– Dajemo doprinos razvoju ekonomije i pokušavamo i razvijamo neke nove investicije i projekte, koje ćemo sprovesti, iako postoje blokade sa nivoa BiH – rekao je Dodik.
On je istakao da Srpska nikada nije zaustavljala razvoj u Federaciji BiH, iako oni pokušavaju da onesposobe i zaustave sve što mogu u Republici.
– Zato nam ne treba takva zemlja. I zato ne želim da kažem budućim naraštajima da je takva zemlja moguća. Ta BiH nije moguća. To je samo zemlja koju je neko nametnuo da bi se ovdje igrao sa nama, poput nelegitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji je na zalasku karijere. Dakle, neću dozvoliti da tako neko dođe bezveze, sa strane, i nama govori šta da radimo ili nameće zakone – rekao je Dodik.
On je ponovio da je čovjek koji nema mržnju prema nikome i da bi pomogao i učinio svakome kome može u BiH, ali da je problem što je politički nemoguće u postojećem ambijentu.
Sa Orbanom o političkim i ekonomskim temama
Srpski član Predsjedništva najavio je da će sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom razgovarati o ekonomskim i političkim pitanjima u okviru čega će ga upoznati o aktuelnoj situaciji u BiH, uz želju da podrži stavove nemiješanja stranih faktora u unutrašnje poslove drugih zemalja.
Dodik je večeras rekao da se nada da će Orban, kao lider bitne zemlje u EU, odbaciti namjere da na ovim prostorima bilo ko sa strane nameće zakone i rješenja ili smjenjuje.
Govoreći o pozivu da 23. septembra posjeti Mađarsku i razgovara sa Orbanom, Dodik je ponovio da će s njim razgovarati o kontinuniranoj saradnji, podsjećajući da je iz njegovog tima i komesar EU za proširenje.
– Razgovaraćemo i o ekonomskim pitanjima, ali i o pozitivnim demografskim rješenjima i mjerama koje ima Mađarska, a koje su doprinijele povećanju broja novorođenčadi i stimulaciji povratka u tu zemlju. Pokušaćemo neka od tih rješenja sprovesti kod nas – rekao je Dodik.
Kada je riječ o zajedničkom obilježavanju Dana srpskog jedinstva – 15. septembra sa Srbijom i obostranom usvajanju Prijedloga zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma, Dodik je rekao da je to važan dio dogovora koji se gradi posljednjih godina.
– Obilježavamo zajedno važne datume za sav naš srpski narod. Idemo da objedinimo naše školske programe za sve nacionalne predmete, što činimo od ove školske godine. Pomenuti zakon će jasno precizirati zaštitu ćirilice i stimulisanje korišćenja srpskog pisma i jezika, što je slučaj u brojnim demokratskim zemljama. Važno je što ćemo taj akt usvojiti u gotovo identičnom tekstu, i u jednom danu u dva parlamenta, što se nikada do sada nije desilo – rekao je Dodik.
