Prema informacijama do kojih je došao portal “SB” , tekst Programa reformi još uvijek postoji samo na engleskom jeziku i u toku je njegovo prevođenje na službene jezike koji se koriste u BiH.
Od nekoliko međunaodnih izvora portal “SB” je upoznat da je proces kreiranja ovog dokumenta i njegovog usvajanja od strane članova Predsjedništva kreiran daleko od očiju javnosti, uz diplomatsku diskreciju, da se vodilo računa o svakom detalju, te da stoga Program reformi nakon što je napokon napisan i jednoglasno usvojen u Predsjedništvu BiH, zahtijeva “pažjivo rukovanje”, kako se ne bi desilo nešto nepredviđeno i neželjeno prije slanja tog dokumenta u centralu NATO-a.
Plan reformi, kažu sagovornici tog portala koji su na njemu radili, ili su upućeni u njegov sadržaj, jeste supstitut za ANP i u njemu se nalazi sve bitno što je predviđeno u procesu daljnih NATO integracija BiH.
Dokument i sporazum poltičkih lidera koji je oko njega postignut rađen je pod okriljem zemalja članica Kvinte, (ne)formalne asocijacije pet najutjecajnijih zemalja (SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Italija), kako bi od samog početka bio onemogućen bilo kakvo prisustvo i utjecaj Rusije na ovaj proces.
Kako je i zbog čega je Milorad Dodik pristao na ovaj plan, sagovornici tog portala, objašnjavaju jednostavnom činjenicom “da nije imao drugog izbora, nakon što mu je predočeno šta će se desiti ukoliko odbije Program reformi”.
Zakašnjelu i pomalo zbunjujuću reakciju ambasadora Rusije Petera Ivancova na usvajanje Plana reformi evropske diplomate, prema tim navodima, komentarišu činjenicom da je “praktično stavljen pred svršen čin”, ali i time što Ivancov uskoro napušta ambasadorsku funkciju u Sarajevu.
Za razliku od Valentina Inzka , kako nam otkrivaju naši sugovornici, koji je priznao da nije upoznat sa sadržajem Programa reformi, njegov prethodnik na čelu OHR-a Miroslav Lajčak bio je aktivno uključen u ovaj proces od samog početka.
Susret Lajčaka sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem u Bratislavi 27.oktobra ove godine, prema mišljenjima upućenih bio je jedan od prelomnih događaja u procesu deblokiranja formiranja vlasti u BiH, s jedne, i usvajanja Programa reformi od strane Predsjedništva BiH, sa druge strane.
Iako su reakcije iz Sarajeva nakon što su objavljene fotografije sa ovog neočikivanog sastanka bile oštre i negativne, čak se u nekima aludiralo i na dogovor o podjeli BiH u Karađorđevu između Miloševića i Tuđmana, naši nas sugovornici uvjeravaju da je za ovaj susret “znao svako onaj ko je trebao znati”. Procjena zapadnih diplomata bila je da ne bi taktički bilo produktivno da “bošnjačka strana” (Bakir Izetbegović) prisustvuje ovom “bez sumnje najtežem Dodikovom porazu”.
Uloga Miroslava Lajčaka u donošenju i usvajanju Programa reformi u Bosni i Hercegovini preporučila je (pored ostaloga) slovačkog diplomatu za novu funkciju u kojoj se posljednjih nekoliko dana sve otvorenije govori. On bi, kako je potvrđeno iz vrha briselske administarcije, trebao postati specijalni izaslanik Evropske Unije za Balkan. Iako još nije definisan njegv budući mandat, kao niz drugih tehničko-birokratskih detalja, poput budžeta njegovog novog ureda, poznato je da će sjedište Lajčakovog kabineta biti u Briselu.
Prema informacijama do kojih je došao pomenuti portal, tekst Programa reformi još uvijek postoji samo na engleskom jeziku i u toku je njegovo prevođenje na službene jezike koji se koriste u BiH.
Prevođenjem teksta koordiniraju ambasade zemalja članica Kvinte i nije poznato kada će prevodilački posao biti okončan.
Sam tekst Programa reformi nije obiman, ima dvadesetak stranica.
“Ono što moramo osigurati, budući da je riječ o vrlo osjetljivom sadržaju, preciznim formulacijama, jeste da njegov prevod na službene bh. jezike bude nedvosmislen, da unaprijed otkloni bilo kakvu mogućnost drugačijeg čitanja i intepretiranja od onog koji je sadržan u originalnom tekstu pisanom na engleskom jeziku.
- Želimo spriječiti manipulisanje ovim Programom koji je kapitalno važan za BiH i ne želimo dopustiti prostor da se to desi”, objašnjava jedan od tih sagovornika, koji uvjeravaju da Program reformi nije nikakav nedodirljivi, tajni, tabuizirani, gotovo sakralni dokument koji se čuva daleko od očiju javnosti.
Tvrde da će se javnost, poltičari, mediji u to moći uvjeriti uskoro, kada bude okončan službeni prevod tog dokumenta na ovdašnje jezike. Takođe, unutar dominantnih predstavnika međunarodne zajednice vjeruje se da će Program reformi biti upućen NATO Savezu u narednih mjesec dana do kada bi trebalo biti izabran novi Savjet ministara Bosne i Hercegovine predvođen Zoranom Tegeltijom, otkriva portal SB.
(BN)
