28. Septembra 2019.

Dimljena slanina: U umjerenim količinama čuva zdravlje

Big Portal

POVREMENA uznemiravajuća upozorenja iz određenih stručnih krugova da je dimljena slanina nezdrava i da je treba izbegavati, izaziva nemir i podozrenje kod priličnog broja ljudi. Opreznost u pogledu ovog proizvoda posebno pokazuju roditelji zbog dece, ali i trudnice, koje tek treba da postanu majke. S obzirom na to da smo duboko zagazili u septembar i da se polako broji vreme do svinjokolja, priča o slaninici iznova iziskuje pažnju. Pogotovo što stručnjaci nisu jedinstveni u mišljenju da li je treba ukloniti sa trpeze ili ostaviti da se u njoj uživa na različite načine.

Za ovaj, u svakom slučaju delikatesni proizvod, dugogodišnji nutricionista dijetetičar sa bogatim iskustvom Svetlana Ćulibrk-Pribaković, kaže:
– Ako se poštuju sva pravila sušenja slanine, kao i ostalih suvomesnatih proizvoda, niko ne treba da brine. Ovi proizvodi se od davnina suše na ustaljen način, i nigde decidno nije dokazano da su oni “krivci” za pojavu raznih bolesti, a pogotovo ne za nastanak karcinoma creva, pankreasa i prostate, što im se najčešće pripisuje. Pogotovo je neprikladno porediti ih sa delovanjem cigareta, alkohola ili nekog drugog osvedočenog štetnog činioca.

Šta izdvaja slaninu?

– Kada je reč konkretno o slanini, ona se prvo drži izvesno vreme u soli ili salamuri da odstoji, pa tek onda suši. Tako pripremljena, u sebi ne sadrži nikakav štetan sastojak. Isto se postupa i sa takozvanim trajnim proizvodima kao što su svinjski i goveđi pršut, suva šunka, suvi vrat, svinjska pečenica, suva rebra, pa ni oni ne bi mogli da se podvedu pod pojam “nezdravi”. Procesom dimljenja, ali drugačijom metodologijom, dobijaju se i polutrajni proizvodi – dimljena šunka, dimljena pečenica i dimljeni vrat, suva kolenica, suve nogice.

Pa, upravo se i ukazuje na štetnost dima?

– Tvrdnja da je dim izuzetno štetan, nije u potpunosti tačna. Dim se u zanemarljivo malim količinama zadržava u slanini i drugim osušenim proizvodima, pa je i njegovo štetno delovanje minimalno, a apsolutno je besmisleno pomisliti da može biti kancerogen. Osim toga, da bi se eventualno tako nešto i dogodilo, trebalo bi da se konzumiraju ogromne količine slanine i drugih proizvoda, što je apsolutno nemoguće. Niko ne može da pojede u toku dana kilogram osušene slanine ili mesa, i da nastavi to da radi u kontinuitetu. Osušene prerađevine su takve da ih zbog snage koju poseduju ni najveći gurmani ne jedu u preteranim količinama. Znači, umerenost u konzumiranju je glavna zaštita za zdravlje.

Da li je slanina važna u zdravstvenom smislu?

– Slanina je važna jer obezbeđuje energiju i greje organizam. Kao organska jedinjenja, masti svakako moraju biti zastupljene u ishrani. Unete u organizam razlažu se na proste sastojke, čijim sagorevanjem se oslobađa energija. Deo masti ima gradivnu ulogu, odnosno učestvuje u izgradnji i obnavljanju raznih tkiva. Višak se deponuje u ćelijama potkožnog tkiva i služi energetskoj zaštiti. Iako meso i mesne prerađevine nisu tema, želim da naglasim da su takođe važne za organizam, jer poseduju čak 24 aminokiseline, od kojih organizam sintetiše ono što mu je neophodno. Znači, meso istovremeno sadrži energetske, gradivne i zaštitne hranljive sastojke. Glavni je izvor biološki vrednih proteina, koji su slični proteinima iz krvi čoveka. Sadrži i znatne količine fosfora, gvožđa i natrijuma i teže iskoristljivog kalcijuma. Svinjsko meso je bogato i vitaminima B grupe, dok ih druga mesa imaju u tragovima. Znatne količine vitamina B grupe, C, A i D nalaze se u iznutricama, kao i minerali gvožđe, fosfor i bakar. Kad sve ovo znamo, možemo da zaključimo da su nam i suva slaninica i druge osušene mesne prerađevine važne. A da li ćemo i koliko biti zdravi, zavisi od toga da li se uravnoteženo i raznovrsno hranimo. Rizik za dobijanje kancera zbog konzumiranja slanine, suvog mesa i drugih prerađevina ne postoji.

SUPROTSTAVLjENA ISTRAŽIVANjA

ODREĐENA istraživanja su pokazala da slanina i jaja za doručak predstavljaju hranu izbora za trudnice. Buduće majke koje uživaju u ovakvim obrocima podstiču razvoj inteligencije svog nerođenog deteta. Zapravo, na razvoj mozga nerođene bebe utiče sastojak kolin, mikronutrijent vitalan za razvoj hipotalamusa, dela mozga povezanog sa memorijom, ustanovili su američki naučnici sa Fakulteta Severna Karolina.

Zahvaljujući ovom istraživanju stručnjaci su došli do zaključka kako su bez realnih osnova “neke namirnice poput slanine deklasirane kao nezdrave”, iako su još i pređašnje studije pokazale da veće doze kolina štite od srčanih bolesti. Navode i da kolina, osim u svinjskom mesu, u zavidnim količinama još ima i u jetri, mleku, piletini i orašastim plodovima.

Međutim, s druge strane, britanski stručnjaci upozoravaju da se kod dece i omladine koja jedu slaninu ili šunku dvaput sedmično, povećava rizik od pojave leukemije za čak 74 odsto. Sličnu opasnost kriju i kobasice, kao i hot-dog, omiljeno jelo u ishrani mlađih naraštaja.

Svoju tvrdnju naučnici potkrepljuju prisustvom visokih doza nitrita, ali i pojavom kancerogenih jedinjenja usled razlaganja mesa u želucu, koje mlade osobe unose. Kancerogena jedinjenja su u stvari ta, koja dovode do poremećaja krvi. Zato oni savetuju da deca jedu više voća i povrća, a ne slaninu i drugu jako slanu hranu koja povećava rizik od karcinoma creva i želuca.

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare