24. Marta 2022.

Detalji sa NATO samita: “Treći svjetski rat”? Donijeta odluka

Big Portal

Ovlašćenja generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga produžena su do 30. septembra 2023.

Lideri NATO-a dogovorili su se da ojačaju istočno krilo alijanse raspoređivanjem četiri borbene grupe u Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj.

Na zemlji ćemo imati više trupa na istoku krila, u vazduhu ćemo imati više aviona, a na moru imaćemo brodove, mornaricu i podmornice.

Stoltenberg je rekao da su se saglasili da pojačalju pomoć Ukrajini.

“Danas smo se dogovorili da podržimo Ukrajinu i u sajber prostoru da je zaštitimo od napada, hemisjkih, radioloških i ostalih. Spremni smo da uradimo sve da pomognemo Ukrajini”, rekao je Stoltenberg.

NATO lideri sa samita u Briselu poručuju da će Alijasa raditi na unapređivanju spremnost i za hemijske, biološke, radiološke i nuklearne pretnje i obavezali se na dodatna ubrzana izdavajanja za vojsku.

Dodao je da NATO ima obavezu da učini sve da sukob ne eskalira.

Radeći zajedno moramo da radimo na tome da osiguramo Bosnu i Hercegovinu, njenu bezbednost i nezavisnost.

Rekao je da Kina mora da drugačije reaguje na napad Rusije.

”Zabrinuti smo nedavnim javnim komentarima zvaničnika Kine i pozivamo Kinu da prestane da širi lažne narative Kremlja, posebno o ratu i NATO, i da promoviše mirno rešenje sukoba”, stoji u saopštenju NATO. Severnoatalanstka alijansa napominje i da će njena vrata ostati otvorena za sve koji žele da joj se pridruže i ponavalja da ostaje privržena osnovnim principima koji podupiru evropsku i globalnu bezbednost.

Oni su osudili napade ruske vojske na civilnu infrastrukturu i nuklearne elektrane u Ukrajini i upozorili da bi bilo kakva upotreba hemijskog ili biološkog oružja od strane Rusije bila bi neprihvatljiva i imala bi teške posledice.

”Rusija treba da pokaže da je ozbiljna po pitanju pregovora tako što će odmah primeniti prekid vatre. Pozivamo Rusiju da se konstruktivno angažuje u kredibilnim pregovorima sa Ukrajinom kako bi se postigli konkretni rezultati, počevši od održivog prekida vatre i idući ka potpunom povlačenju njenih trupa sa ukrajinske teritorije. Nastavak agresije Rusije dok se vode razgovori je za žaljenje”, navode lideri 30 NATO saveznika u zajedničkom saopštenju.

”Ruski ničim izazvan rat protiv Ukrajine predstavlja fundamentalni izazov vrednostima i normama koje su donele bezbednost i prosperitet svima na evropskom kontinentu. Izbor predsednika Putina da napadne Ukrajinu je strateška greška, sa teškim posledicama i po Rusiju i ruski narod. Ostajemo ujedinjeni i odlučni u suprotstavalnju agresiji Rusije, pomoći vladi i narodu Ukrajine i odbrani bezbednosti svih saveznika”, zaključuje se u saopštenju sa samita lidera NATO.

NATO neće rasporediti trupe u Ukrajinu kako bi izbegao rat sa Rusijom, rekao je Stoltenberg na pitanje o predlogu Poljske.

Postali su poznati detalji predloga koje će Poljska danas iznela na samitu NATO.

Varšava je ponudila formiranje mirovne misije od 10.000 ljudi.

Njegovi glavni zadaci bi bili:

  • zaštita humanitarnih koridora koji će biti organizovani u zapadnom delu Ukrajine, uključujući stvaranje besbednih zona iznad njih;
  • zaštita humanitarnog tereta (čitaj vojnog tereta) koji će se kretati ovim koridorima;
  • stvaranje zone zabrane letova iznad najvećih gradova Zapadne Ukrajine.

Saopšteno je da su vojnike spremne da daju Danska i Litvanija. Poljska je u potrazi za državama koje će pristati na avanturu.

“Treći svetski rat”
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko kritikovao je predlog Poljske da se u Ukrajinu pošalje zapadni mirovni kontingent i upozorio da bi to značilo Treći svetski rat.

“Vidite, ovi poludeli Poljaci već predlažu da se taj (predsednik SAD DŽozef Bajden) pozove sa druge strane okeana i počinju da ga podstiču: hajde da formiramo mirovnu misiju od 100.000 vojnika i uvedemo je kroz Lavov u Ukrajinu. Shvatate li da je to Treći svetski rat? Šta mislite, mi ćemo u tom slučaju ostati nevinašca?”, rekao je Lukašenko.

Ranije je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio da postoji mogućnost da bi Poljska želela da se utvrdi na zapadu Ukrajine i podsetio da poljske vlasti ističu da je neophodno slanje mirovnjaka NATO-a u Ukrajinu.

CNN je razgovarao sa američkim zvaničnikom koji je danas prisustvovao samitu NATO-a koji je održan iza zatvorenih vrata u Briselu. Samit je počeo obraćanjem ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, koji je pozvao na “neograničenu vojnu pomoć”, ali nije pozvao NATO da uvede zonu zabrane letova iznad Ukrajine.

Sledeći govornik bio je predsednik SAD Džo Bajden, koji je izneo koordinisani pristup Zapada sankcijama Rusiji i ponovio da je Amerika „snažno posvećena“ NATO-u.

Raspoloženje na samitu je bilo “trezveno i odlučno” i osećalo se “neverovatno zajedništvo”, rekao je zvaničnik.

“Postojao je veoma snažan osećaj da se suočavamo sa značajnim trenutkom u istoriji. Svi lideri koji su govorili istakli su potrebu da branimo naše demokratije”, rekao je zvaničnik.

Pomenuta je i Kina, kao i kolektivna želja članica NATO-a da izbegnu podršku Pekinga napadu Rusije na Ukrajinu. Lideri su takođe razgovarali o koracima koje treba preduzeti u slučaju da Rusija odluči da upotrebi hemijsko ili nuklearno oružje u Ukrajini.

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare