Malo je poznato da je prvi proizvod kompanije bio šećerni stapić sa antiparazitikom, da se godišnje proda 40 tona Vijagre koju je Fajzer patentirao 1996. godine, kao i da je kompanija krajem 19. vijeka bila vodeći proizvođač limunske kiseline u SAD, u vrijeme rastuće popularnosti koka kole i pepsi kole, piše hrvatski Tportal.
Najpoznatiji Fajzerov proizvod je Vijagra, lijek za disfunkciju erekcije, koji je otkriven sasvim slučajno. Naime, hemičari u laboratorijama kompanije pokušali su da sintetišu lijek za visoki krvni pritisak i anginu pektoris, ali su prva klinička ispitivanja pokazala da ima veoma mali uticaj na anginu, kao i da bi mogao da izazove erekciju. Tako je Fajzer odlučio da na tržište izbaci lijek za erektilnu disfunkciju umjesto za anginu pektoris, koji je patentiran 1996. godine, a odobren 1998.
Po izbacivanju na tržište Vijagra je imala najbrži početni rast prodaje nakon lansiranja bilo kojeg proizvoda na recept, a 2008. godine lijek je dosegao prodaju od gotovo dve milijarde dolara. Vijagru je do danas koristilo 66 miliona muškaraca širom svijeta, a godišnje se proda 40 tona ovog lijeka.
Fajzer je takođe otkrio i poznati antidepresiv Zoloft, čija je prodaja podstakla rast kompanije u posljednjim decenijama 20. vijeka. Tada je kompanija prvi put zabilježila prodaju od milijardu dolara godišnje, nakon što je 1980. godine na tržište lansiran protivupalni lijek na recept Felden.
Prošle godine Fajzer je imao gotovo 52 milijarde dolara prihoda i 16,3 milijarde dolara zarade. Najprodavaniji proizvod mu je lijek protiv bolova Lirika, čija prodaja čini gotovo 10 odsto godišnjeg prihoda.
U upravljačkim strukturama Fajzera već 80 godina nema nikoga iz porodice po kojoj je kompanije dobila ime. Posljednji je bio Emil Fajzer, koji je kompaniju vodio od 1906. do 1941. godine, a čiji je otac Čarls (pravo ime Karl) 1849. krenuo u biznis sa lijekovima zajedno sa rođakom Čarlsom F. Erhartom. Fajzer je bio hemičar, a Erhart poslastičar, obojica porijeklom iz njemačkog grada Ludvigsburga.
Njih dvojica su u Njujorku osnovali firmu “Čarls Fajzer end kompani”, a prvo što su proizveli bio je jestivi oblik antiparazirika santonina. Lijek je napravljen u obliku šećernog štapića, gdje je santonim pomešan sa masom ukusa karamele od badema. Proizvod je postao hit i kompanija je odmah počela uspešno da posluje.
Malo je poznato i da je krajem 19. vijeka Fajzer postao vodeći proizvođač limunske kiseline u SAD, kada se povećala potražnja za ovom supstancom zbog popularnosti koka kole i pepsi kole. Limunska kiselina je u tom periodu postala glavni izvor prihoda kompanije tokom nekoliko narednih decenija.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata kompanija je postala vodeći svjetski proizvođač penicilina, nakon čega je krenula u ekspanziju širom svijeta.
Od početka novog milenijuma Fajzer svoj rast uglavnom temelji na akvizicijama, što ga je učinilo jednom od najvećih farmaceutskih kompanija na svijetu. Međutim, ubrzani rast kompanije bio je praćen brojnim kontroverzama.
Fajzer je u više navrata bio kažnjen zbog ozbiljnih propusta u radu, od kojih mnogi uključuju veliki broj smrtnih slučajeva, kao i zbog prikrivanja nuspojava lijekova, njihovog pogrešnog reklamiranja i podmićivanja ljekara.
Osim toga, kompanija je u SAD poznata kao jedan od najvećih lobista na političkoj sceni, a potvrđene su i bliske veze Fajzera sa vlašću u ovoj zemlji.
Donald Tramp je kompaniju optužio da je namjerno odugovlačila sa objavom u skorom izlasku vakcine na tržište kako bi on izgubio na izborima, a što se i dogodilo samo nekoliko sati nakon što je Fajzer izdao saopštenje o tome.
Vakcinu protiv korona virusa pod radnim nazivom BNT162 prvo je razvila njemačka kompanija Bajontek još sredinom januara. Bajontek je u partnerstvo sa Fajzerom ušao u proljeće, a američka kompanija se obavezala da će podmiriti sve troškove daljeg razvoja vakcine.
Ukoliko sve bude išlo po planu, Fajzer i Bajontek ući će u istoriju kao prvi proizvođači vakcine protiv virusa koji je doveo do najgore pandemije u proteklih sto godina.
A dvije ruske vakcine?