On je Šmita podsjetio da u FBiH ne postoji zakonski okvir za imenovanje sudija Ustavnog suda, te da u Federaciji od 2018. godine ne postoji politički dogovor oko ključnih pitanja. To je, kako kaže, razlog i zašto nakon opštih izbora nije izabrani predsjednik i potpredsjednici FBiH, Vlada FBiH, a posljedično ni sudije Ustavnog suda Federacije.
Čavara je naglasio i da je Ustavni sud BiH 4. decembra 2016. godine donio odluku kojom je utvrđeno da odredbe izbornog zakona nisu u skladu sa Ustavom BiH, te da do danas ta odluka nije sprovedena, odnosno izborni zakon i dalje nije usklađen sa Ustavom BiH.
U svom pismu Čavara je naglasio i da direktor Federalne uprave policije već osam godina nije imenovan u skladu sa zakonom jer je Vlada FBiH 2019. i 2021. godine prekršila zakon i odbila da imenuje direktora čiju dužnost obavlja osoba koja to po zakonu ne bi smjela jer pripada istom konstitutivnom narodu, kao i ministar unutrašnjih poslova u Vladi FBiH.
- Kao primjer možemo uzeti i namjensku industriju za koju pojedini čelnici stranaka javno govore da je u službi jednog naroda, da proizvode naoružanje za izvoz i za “ne daj Bože”, kao i da se sprovode vojne obuke van državnog sistema – istakao je Čavara.
On je dodao i da je zapanjujuća nesmetana praksa govora mržnje i zapaljive retorike, koji su sada već uobičajen način komunikacije, kao i da je začuđujuće da takvo ponašanje ne nailazi na javnu osudu.
Predsjednik FBiH je podsjetio da su posljednji primjer toga skorašnje demonstracije ispred OHR-a kada su upućene ozbiljne prijetnje i uvrede koje su pozivale na ugrožavanje fizičke sigurnosti Kristijana Šmita.
Čavara je naglasio da je pitanje imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH važno, te je izrazio nadu da će u proceduri imenovanja tih sudija imati podršku Kristijana Šmita.
