Naime, iako većina nije protiv Lajčaka, problem bi, kako saznajemo, moglo predstavljati to što bi on bio drugi evropski predstavnik koji bi se pitanjem Kosova bavio iz vizure zemlje EU koja ne priznaje njegovu nezavisnost.
Rečeno nam je da je Lajčak imao nekoliko razgovora na visokom nivou s njemačkim zvaničnicima i da je uspio uvjeriti Nijemce da ta činjenica neće omesti njegovu nepristrasnost, ali da postoje određena razmišljanja da je dovoljno to što je Žozep Borel, novi visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost, iz Španije, odnosno zemlje koja ne priznaje kosovsku nezavisnost.
Naši sagovornici kaže da je manji skandal na nivou EU izbio kada se pojavila vijest da će Španija bojkotovati samit EU – zapadni Balkan u maju u Zagrebu zbog prisustva Kosova. Naš sagovornik kaže da je nakon te vijesti uslijedilo “peglanje” odnosa unutar EU, te javna izjava španskih zvaničnika da samit ta zemlja, ipak, neće bojkotovati.
“Ovo su sve problemi koji su se pojavili, zbog čega postoji oprez u vezi s Lajčakovim imenovanjem”, rekao nam je naš sagovornik.
Drugi sagovornik ističe da je EU trenutno najbliža opciji da uopšte ne bude imenovan specijalni predstavnik, iako se o tome intenzivno razmišljalo.
Što se tiče Kosova, oba sagovornika ističu da je, nakon povlačenja američkih snaga iz Sirije, i Rusija indirektno iskazala spremnost da ne blokira previše po pitanju kosovskog rješenja, ali niko nam nije mogao eksplicitno potvrditi da je postignut bilo kakav dogovor. Obojica se, pak, slažu da je Sirija, poslije Ukrajine, najvažniji ruski spoljnopolitički interes, te da je to pitanje bitnije od zapadnog Balkana.
Jedan američki sagovornik nam je rekao da u ovom trenutku ideja razmjene teritorije između Beograda i Prištine nije aktuelna, a da Ričard Grenel, specijalni izaslanik američkog predsjednika, Donaldu Trampu samo želi isporučiti spoljnopolitički uspjeh uoči američkih predsjedničkih izbora u novembru sljedeće godine bez postavljanja bilo kakvih uslova ili ograničenja. Njemačka i Velika Britanija, koja je tada bila sastavni dio EU, su dvije zemlje koje su se najviše protivile promjeni granica, a ostaje da se vidi kakav će biti britanski spoljnopolitički kurs poslije izlaska iz EU.
Što se tiče BiH, svi su potpuno saglasni da je to pitanje kojim se trenutno niko ne želi aktivno baviti. Kao što smo već ranije i pisali, smatra se da je prvo potrebno riješiti pitanje odnosa Beograda i Prištine, te da bi se tek onda moglo nešto više znati u vezi s BiH.
Naglašeno nam je, takođe, da će BiH biti spomenuta na samitu zapadni Balkan – EU, ali da ne treba očekivati značajnije iskorake. Takođe ocjenjuju da nije realno da BiH do tada dobije status kandidata.
Tanja Topić, banjalučka analitičarka, kaže da ne misli da bi imenovanje specijalog predstavnika moglo promijeniti dinamiku u odnosima između EU i zapadnog Balkana.
“Ona bi imala više psihološki i simbolički značaj u smislu da se regionu posvećuje posebna pažnja. Suštinski ne vidim da bi to automatski značilo i napredak”, smatra ona.
