On u intervjuu za Udruženje novinara Srbije (UNS) podsjeća da je na Kosovo i Metohiju stigao početkom septembra 2000. godine, kao istražitelj, a kasnije je preuzeo komandu nad Odjeljenjem za teške zločine.
–Novinari su javnost informisali, suprotno od poruka koje im je slala DPK. Prijetnje i zastrašivanja bili su prvi koraci. Ukoliko novinari nisu odustajali, uslijedile bi otmice, prebijanja i ubistva njih i članova njihovih porodica – priča Kelok.
Govoreći o ubistvu novinara Džemajla Mustafe, Kelok kaže da vjeruje da strane obavještajne službe znaju ko su osumnjičeni za to.
–I DPK i Demokratski savez Kosova (DSK) imali su ljude koji su sarađivali sa raznim obavještajnim agencijama koje su bile na suprotnim stranama i to nam je znatno otežavalo rad. Spoljni akteri iz SAD, Velike Britanije, Francuske i drugih država nisu poštovali prednost koju je UNMIK policija imala u krivičnim istragama nakon prestanka akcije NATO u regionu. Imao sam informacije da je, praktično, u svakom slučaju neko radio za drugog, kako bi ispunio njegove ciljeve – kazuje Kelok.
Iskusni istražitelj navodi da je u svakom slučaju koji je imao političku pozadinu bio pod pritiskom nadređenih da “bude oprezan”.
–To je značilo da oni sve odobre prije nego što preduzme dalje korake, a dobijao sam i jasne naloge da prekinem dalji rad. Zato smo bivšeg komandata OVK Sabita Gecija direktno odveli pred međunarodni sud, kako bi se oni bavili optužnicom protiv njega i još dvojice. Moj komandant je nakon presuda izrečenih Geciju i njegovim saradnicima izjavio: ‘Nismo bili sigurni da li ćemo ti dozvoliti da nastavi rad na tome’, ali na kraju su bili zadovoljni ishodom, jer je to dalo značajan kredibilitet UN, a posebno na toj jedinici”, rekao je Kelok.
On ukazuje da su “sve te istrage uticale i na kredibilitet UN”.
–Očekivalo se da slijedimo njihove naloge, kakvi god oni bili. Ali, tamo smo bili da radimo po zakonu, nisam mogao da narušim svoju profesionalnost i integritet, a to me je često dovodilo u sukob sa politikantima koji su imali druge ideje, uključujući Bernara Kušnera, koga sam ispraćao sa mjesta zločina koji je pokušavao da iskoristi – navodi Kelok, i ističe:
–Primjer koji to ilustruje bilo je hapšenje Sabita Gecija i njegove kriminalne grupe. Kada sam htio da istražim Hašima Tačija, spriječen sam od strane UN zbog činjenice da su mu SAD odredile da na kraju dođe na čelo zemlje”
Kelok je reagovao na tvrdnje nekadašnjeg šefa UNMIK Bernara Kušnera da nije znao za nestanke, ubistva i druge zločine protiv civila, prije svih, Srba.
–Zvanično izjavljujem da je specijalni predstavnik generalnog sekretara UN (Bernar Kušner) bio u potpunosti upoznat sa svim kriminalnim aktivnostima na Kosovu. Otišao bih korak dalje i rekao da je on zapravo, na neki način, imao korist od svog položaja”.
Na pitanje da li se može izvući zaključak da je unutar UNMIK postojalo zataškavanje zločina, Kelok odgovara:
–Mnoge zemlje su imale interese na Kosovu, konkretno SAD. Izgradnja kampa Bondstil kroz potpisan ugovor sa Hašimom Tačijem, koji u to vrijeme nije bio predsjednik, ukazivala mi je na to da će nesumnjivo to postati. Američka administracija u vrijeme Klintonovih i Olbrajtova su olakšali njegov izbor za predsjednika”.
Kapetan Stju Kelok jedan je od najodlikovanijih kanadskih policijskih inspektora sa više od 36 godina iskustva u policijskoj službi Toronta i oružanim snagama Kanade. Bio je šef UNMIK odjeljenja za teške zločine u Prištini, od septembra 2000. do juna 2001. godine.
U vojnoj policiji danas je savjetnik štaba nacionalne odbrane u Otavi, profesor na programu nacionalne bezbjednosti na koledžu “Daram”, konsultant za pitanja bezbjednosti i direktor Kraljevskog kanadskog vojnog instituta.
Srpskainfo
Foto: Nikolija Košak/RAS Srbija
