Ovo je za Radio Slobodna Evropa izjavio analitičar Spoljnopolitičke inicijative BiH (VPI), Davor Vuletić, autor analize pod nazivom “Nova dinamika Evrope! Čemu se BiH može nadati?” Analizu je, VPI sačinila u saradnji s Fondacijom Friedrich Ebert.
“Ono što se od regiona očekuje je stabilizacija u najširem značenju tog pojma jer je Evropski savjet već 2017. godine utvrdio da neće uvoziti nestabilnost u Evropu. Nažalost, to što smo vidjeli u regionu u posljednjih pet godina jeste samo dalja proizvodnja konfliktnih situacija, a sve vezano za događaje iz 90-ih godina.
Jasna preporuka za BiH je da mora fundamentalno poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi osigurala ispunjavanje ključnih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije (EK) objavljenog u maju ove godine. Taj dokument bi praktično trebao biti jedina politička agenda svih političkih partija u narednoj deceniji ukoliko zaista žele da BiH napreduje u procesu integrisanja i da država ozbiljno bude shvaćena kao budući kandidat”, kaže Vuletić.
Na pitanje novinara RSE da prioriteti ili uslovi Evropske komisije koje BiH treba ispuniti do kandidatskog statusa ipak nisu prioritet za bh. političare i kako vidi njihovo djelovanje, Vuletić odgovara:
“Nakon dobijanja Mišljenja i Analitičkog dokumenta Evropske komisije sa 115 tačaka o tome šta treba promijeniti u BiH, osim nekih opštih izjava bh. lidera, u posljednjih pola godine niko ne spominje ove dokumente. Mi smo pored ostalog, i zbog toga uradili ovu analizu u kojoj smo doslovce citirali 14 prioriteta, jednostavno kako bi oni bili dostupniji široj javnosti. Mislimo da se javnost mora informisati o tome šta se očekuje od BiH kako bi nastavila evropski put. Jer, samo informisana javnost može napraviti pravi izbor za svoju budućnost”.
Situaciju komplikuje i to što praktično prioritete na putu do kandidatskog statusa BiH nema ko provesti jer nije zaokružena vlast na nivou države i Federacije BiH.
“Prije svega je potrebna politička volja za bilo kakav napredak a ukoliko nje nema, nema ni Savjeta ministara, nema ni reformi. Ako nema volje da se krene naprijed u rješavanje brojnih problema koji su se nagomilali u ovoj zemlji u proteklim decenijama, ostaje da čekamo neka druga ili bolja vremena”. tvrdi Vuletić.
Brisel će, ako se ovako nastavi, i dalje biti sve dalje od BiH ali će zemlje EU biti sve bliže građanima, jer će sve više njih odlaziti upravo u članice Unije. Tako da ćemo vidjeti koliko će biti stanovnika na narednom popisu, da li će ih biti tri miliona.
Političkim akterima u BiH su dobrodošla novčana sredstva dok će standardi EU možda jednog dana, biti dobrodošli.
Treba detaljno iščitavati poruke koje dolaze iz Brisela a temeljna je da, ako se istinski želi napredovati na putu prema EU, politički lideri se moraju uhvatiti posla sa što manje politikanstva
U analizi se navodi jedna zanimljiva ocjena da bi EU trebala nastaviti s procesom pacifikacije Zapadnog Balkana kako bi on postao više zapadni a manje Balkan. Šta se pod tim misli, Vuletić objašnjava:
“To prije svega znači stvaranje takvog okruženja koje će eliminisati političke tenzije u regionu gdje će EU osiguravati više sredstava za infrastrukturne projekte koji poboljšavaju standard ljudi. Na taj način se političke elite mogu udaljiti od retorike 90-ih godina. Pacifikacija znači prvo stabilizaciju političkih odnosa u regionu jer EU kao što sam već rekao ne želi uvoziti nestabilnost. Nikada u članstvo neće biti primljen region koji nije u stanju i nije sposoban, u nekom razumnom komuniciranju pronalaziti rješenja za postojeće probleme. Jasno je da EU više pažnje posvećuje dijalogu u odnosu na stvaranje konflikata”.
Čemu se BiH može nadati?
“Dok se ne promijeni pristup ovom procesu, BiH se nema puno čemu nadati. Možemo jedino vjerovati da će vladajuće političke stranke odlučiti da se pozabave makar elementarnim zahtjevima koji su postavljeni iz EK. Opet se vraćam na pitanje političke volje – BiH je zarobljena u političkoj volji lidera koji je vode. Praktično – do nas je. Životni izbori koštaju. Kada napravite neki izbor a on je loš, to vam se osveti.
BiH je propustila do sada brojne prilike da na mnogo jednostavniji način provede najvažnije reforme i napreduje ka EU. Sada smo došli u situaciju da imamo političku odluku, političko viđenje Evropskog savjeta koje smatra da zemlje koje aspiriraju ka EU nisu spremne za uključivanje u EU, odnosno da EU nije spremna da ih primi. Tako će se, pored obaveza koje su stavljene pred BiH, čekati da se EU reformira unutar sebe i da bude – kako oni to kažu – spremnija da prihvati region. Kada će to biti, za deset, petnaest ili dvadeset godina, to je do njih, oni su klub koji diktira pravila”, ističe Vuletić.
Izvor: RSE
