Potvrdio je ovo za “Nezavisne novine” Slaven Ristić, direktor ove kompanije iz oblasti namjenske industrije.
On je naglasio da bi izgradnja trebalo da počne u naredna tri mjeseca i da će fabrika u početku zapošljavati između 200 i 300 ljudi, a da su u planu i proširenja proizvodnje.
“Ovo je ujedno i dobra poruka da se otvaraju fabrike i radna mjesta jer bez proizvodnje i dodane vrijednosti koja se u njima stvara nema ni jake države”, zaključio je on.
Prvu informaciju o izgradnji ove fabrike u ponedjeljak je dao Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, koji je na sajmu naoružanja u Beogradu istakao da će RS pomoći svoju namjensku industriju.
Dodik je rekao da će za razvoj namjenske industrije u RS biti potrebna pomoć države, što će, kako je naglasio, RS i učiniti jer želi da razvija svoju namjensku industriju.
“Danas su proizvodnja i promet naoružanja očigledno u snažnom porastu, što govori o tome da je osjećaj nestabilnosti u značajnom dijelu svijeta visok, što produkuje zahtjeve za novim borbenim sredstvima, oružjem i municijom”, rekao je Dodik.
Na ovom sajmu bijeljinski “Orao” i Tehnički remont Bratunac predstavili su svoje proizvode. “Orao” je promovisao remontovani motor vajper, koji se ugrađuje u avion super galeb G4, dok je TRB predstavio multifunkcionalno oklopno vozilo despot, poluautomatski pištolj RS devet vampir, upaljače za vojnu namjenu i niz drugih proizvoda i usluga.
Inače, i namjenska industrija u BiH takođe je u proteklih godinu dana pogođena krizom usljed virusa korona. Vidljivo je ovo iz podataka koji su objavili nadležni.
Prema podacima Vlade FBiH, namjenska industrija tog entiteta je u prošloj godini ostvarila pad od 15 odsto u odnosu na 2019. godinu, ostvarivši ukupan prihod od oko 258 miliona maraka.
“Vlada je zadužila nadzorne odbore i uprave ‘Zraka’ d.d. Sarajevo, ‘Binasa’ d.d. Bugojno i ‘Pretisa’ d.d. Vogošća da u što kraćem roku organizuju održavanje sjednica skupština ovih društava u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, a na kojima će obavezno biti razmatrani izvještaji o prošlogodišnjem poslovanju”, kažu oni, uz napomenu da je naloženo nadležnom ministarstvu da predloži mjere i aktivnosti za realizaciju Akcionog plana u FBiH za period od 2012. do 2022. godine, u skladu sa Strategijom razvoja namjenske industrije.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, izvoz oružja i municije iz BiH ni ove godine neće dostići pretpandemijske rezultate, mada se još o tome ne može zvanično suditi, jer podaci nisu potpuni. Ratko Kovačević, portparol UIO, poslao nam je podatke za prvih devet mjeseci ove godine, prema kojima je izvezeno oko 3.300 tona oružja, municije, dijelova i pribora u ukupnoj vrijednosti od oko 133 miliona maraka. U prošloj cijeloj godini, kako je saopštio, izvezeno je 3.600 tona ukupne vrijednosti od 141 milion maraka.
Kovačević nam je objasnio da postoji disparitet između podataka koje ima UIO i podataka koje navodi Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH zato što, kako je objasnio, ovo ministarstvo daje posebne dozvole za izvoz ove opreme, na osnovu čega se planira proizvodnja i druge aktivnosti.
Prema Kovačevićevim podacima, 2019. godine izvezeno je 5.200 tona ove opreme ukupne vrijednosti 213 miliona maraka, 2018. 5.400 vrijednosti 205 miliona maraka, a godinu ranije 5.900 tona vrijednih 193 miliona maraka.
Prema podacima Spoljnoprivredne komore BiH, daleko najveći ovogodišnji partner BiH su SAD, u koje smo izvezli gotovo trećinu ukupne količine. Iza SAD su redom Egipat, Češka, Slovenija, Turska, Saudijska Arabija, Srbija, Njemačka i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Nezavisne novine
