Kako su kazali podnosioci inicijative, Centar za zaštitu životne sredine, za obezbjeđenje prostora je potrebno ukinuti paralelne ulične parkinge za automobile duž čitave ulice.
Dragan Kabić, koordinator na programu “Transport” u okviru CZZS, kazao je za “Nezavisne” da se ovakva izmjena režima saobraćaja u gradskim jezgrima pokazala kao dobra praksa.
“Drugi gradovi koji su uveli ovaj sistem saobraćaja su zabilježili unaprijeđenje kvaliteta života, oživljavanje prostora, ekonomski rast poslovanja, te stimulaciju aktivnog održivog kretanja u urbanim sredinama”, ističe Kabić.
Pored ovoga, kako kaže Kabić, ovim se ističe značaj ukidanja parkinga s uličnih fronti, te, kako kaže, garažiranje pasivnog saobraćaja, a sve u cilju racionalnijeg trošenja prostora.
Prema njegovim riječima, ideja za ovo se javila samim gledanjem transportne karte Banjaluke, kao i praksa koja se pokazala uspješna u drugim gradovima, a kako kaže, nama najbliži primjeri su Novi Sad i Ljubljana.
“Uvođenjem ovog vida protoka saobraćaja znatno bismo skratili putanju kretanja biciklom između dva bitna biciklistička koridora: Mladena Stojanovića Kralja Petra I Karađorđevića i Majke Jugovića Gavre Vučkovića”, kaže Kabić.
Kaže da su pripremljeni na otpor poslodavaca koji posluju duž Srpske ulice, ali i taj otpor smatraju neopravdanim.
“Svaka ulica u užem gradskom jezgru bilo kojeg grada koja je otjerala automobile, a istovremeno stimulisala kretanje pješaka i biciklista, ostvarila je veće prihode u domenu poslovanja”, zaključuje Kabić.
Grad je saglasan sa idejom pospješavanje urbane mobilnosti, te kako kaže Bojan Kresojević, gradski menadžer, rade sve u cilju prilagođavanja infrastrukutre biciklistima.
“U svim ulicama u kojima radimo rekonstrukciju pokušavamo da izdvojimo prostor za biciklističke trake”, ističe Kresojević za “Nezavisne”.
Prema njegovim riječima, plan im je da u Srpskoj ulici umjesto trenutnog parkinga obezbijede prostor za biciklističku stazu, s tim da je neophodno usaglasiti stavove sa stanarima i preduzetnicima koji posluju u ovom dijelu grada.
“Potrebno je da se usaglasimo sa stanarima i preduzetnicama kako oni ne bi trpjeli posljedice ove izmjene”, kaže Kresojević, dodavši da je grad opredijeljen da se biciklističke trake povežu od centra grada prema Boriku.
Nezavisne.