U jednoj stvari nije prvi, a to je njegovo vjersko opredjeljenje. Bajden je katolik, a ovo je drugi put u istoriji SAD-a da je na čelu države katolik. Prije Bajdena bio je to Dž. F. Kenedi koji je neslavno završio.
Danas je nezamislivo da religijsko pitanje može da bude problem, što je dokaz Bajdenova pobjeda. Međutim, kada je Kenedi dolazio na predsjedničko mjesto to je bila problematična stvar u njegovoj biografiji.
Nakon Kenedijeve pobjede sve do danas, samo jedan kandidat za predsjednika pripadao je katoličkoj crkvi, a to je Džon Keri koji je izgubio od Buša Mlađeg 2004. godine.
Ne postoji objašnjenje zašto je to tako. Jedni smatraju da dvije vodeće partije u SAD-u nominuju ljude sa rastućeg juga, dok dosta manje njih sa sjeveroistoka koji ima najviše katolika.
Postoje naravno i druga objašnjenja. Jedno od njih je pitanje abortusa koje je nezgodno za katolike demokrate. Tako je Džon Keri koji je na pitanje o abortusu poručio da je to stvar odabira, došao na udar crkve pa se raspravljalo i o njegovoj ekskomunikaciji.
Pojedini analitičari su još 2015. predviđali kako bi u skorijoj budućnosti mogli da vidimo katolika na čelu SAD-a. A razlog je jednostavan: Porast hispanskog stanovništva otežava situaciju u kojoj se izbjegava katolik na listi, ne samo kao predsjednika.
