“Želeli bi smo da se ogradimo od svih izjava koje su na osnovu pogrešnih podataka uveravale javnost tokom novembra da će epidemija u Hrvatskoj stagnirati ili umanjivati intenzitet, te da nam strože mere nisu potrebne ili da nisu delotvorne”, istali su lekari i naučnici potpisani u apelu.
“Ograđujemo se i od procena da je virus na bilo koji način oslabio, jer one nisu u skladu sa naučnim saznanjima”, dodali su oni.
Kada se utvrdi da je širenje zaraze izmaklo kontroli, potrebno je, naglašeno je, preventivno i bez odlaganja aktivirati najoštrije mjere kontrole epidemije koje su u Hrvatskoj politički i ekonomski moguće, prenela je Hina.
Time se poštuje načelo prevencije, tj. sprečava se pojava velikog broja zaraženih, umesto da se moraju lečiti, uz preopterećenje bolnica zaraženim osobama.
Nužno je osigurati kvalitetne i transparentne informacije o širenju zaraze. To znači, pojašnjava se, da treba da postoji jasni kriterijumi kako testirati osobe pod sumnjom na zaraženost, kojim testovima, gdje se sve u državi sprovode ti testovi, kako se pribrajaju “verovatni slučajevi” i na internetu treba da budu javno dostupni svi ti podaci.
Takođe je, navodi se dalje, potrebno ustrojiti javno dostupan registar broja zaraženih, broja osoba u samoizolaciji, broja hospitalizovanih osoba, bolnica gde su osobe, te raspoloživih kapaciteta pojedinih bolnica za zbrinjavanje korona bolesnika, uz tačan broj postelja za lečenje bolesnika kojima je potrebno intenzivno liječenje i respiratora.
Nadalje, broju umrlih u bolnicama od Kovida-19 treba svakoga dana pribrojiti i broj umrlih izvan bolnica. Ti podaci trebaju biti javni i sasvim verodostojni, poručili su lekari i naučnici.
U uslovima intenzivnog širenja zaraze i gubitka kontrole nad epidemijom, potrebno je znatno više i odlučnije testirati, kako bi se udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih smanjio na niže od pet posto sa sadašnjih 30-tak posto.
Odvajanjem zaraženih i njihovih kontakata od nezaraženih osoba znatno ćemo brže suzbiti epidemijski val, podseća se u javnom apelu.
Potpisnici apela ističu da zdravstvenim ustanovama i epidemiološkim službama širom Hrvatske treba u razdobljima intenzivnijeg širenja zaraze organizovati znatnu pomoć u osoblju i sredstvima, kako bi se uložio najveći mogući napor u otkrivanje i izoliranje zaraženih, te pravilnom lečenju oboljelih.
Zalažemo se i za uvođenje jasno definisanog sistema “semafora”, te regionalizaciju, kako bi se podstaklo stanovništvo u pojedinim sredinama da održava zarazu pod kontrolom svojim ponašanjem i time izbegava uvođenje automatskih i unapred propisanih mera.
Tražimo određivanje ključnih epidemioloških parametara na osnovu kojih se uvode ili ukidaju određene protiv epidemijske mere, kako bi se smanjila neizvesnost u društvu, poručili su.
Potrebno je unaprediti komunikaciju o pandemiji, kako bi se povratilo poverenje u osobe koje upravljaju krizom. Razume se da, kao stručnjaci, ne preporučujemo odluke u kojima ista pravila ne bi vredela za sve u društvu, ili gde se mere politizuju i prilagođavaju pojedinim društvenim grupama.
Potrebno je, ističe se u apelu, razumeti da je ovo problem celog hrvatskog društva i pogođeni smo svi zajedno, te se samo velikom solidarnošću i zalaganjem celog društva možemo odupreti ovom velikom izazovu.
Iznad svega, potrebna je iskrena i transparentna komunikacija s javnošću oko toga što su nam u svakom trenutku prioriteti, te jasna pravila koja vrede za sve jednako, stoji na kraju apela 26 istaknutih hrvatskih lekara i naučnika, koje je u ime svih potpisanih poslao prof. dr. Ivan Đikić.
