Međutim, nekada ti strahovi mogu biti ozbiljna neugodna emotivna stanja. Anksioznost je osjećaj straha i nelagode. Takav osjećaj može uzrokovati znojenje, nemir, napetost te ubrzan rad srca. Svi ti tjelesni simptomi su normalna reakcija na stres. Naprimjer, mogli biste se osjećati tjeskobno kada se suočite s teškim problemom na poslu, prije polaganja testa ili prije donošenja važne odluke. Kod osoba koje pate od anksioznog poremećaja strah nije privremen i može biti okidač za teža duševna oboljenja. Iako mislimo da je situacija nešto drugačija, anksioznost se pojavljuje tek kod 0,05% ljudi u obliku opsesivno kompulzivnog poremećaja i do 5% u obliku generaliziranog anksioznog poremećaja.
Šta su anksiozni poremećaji?
To su stanja u kojima se ispovaljava anksioznost koja ne nestaje i koja se s vremenom može pogoršati. Simptomi mogu ometati svakodnevne aktivnosti kao što su radni učinak, školski rad te međuljudski odnosi. Kad je osjećaj straha, strepnje, iščekivanja i pretjerane brige prisutan u svim životnim situacijama i kad traje duže od 6 mjeseci, govorimo o anksioznosti kao psihičkom poremećaju koji se može – i treba liječiti.
Vrste
Postoji nekoliko vrsta anksioznih poremećaja, uključujući:
Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD). Osobe s GAD-om brinu se o uobičajenim pitanjima kao što su zdravlje, novac, posao i porodica. Ovaj poremećaj je prisutan ako se dešava svaki dan kroz najmanje šest mjeseci.
Osobe s paničnim poremećajem imaju napade panike. To su iznenadna, ponovljena razdoblja intenzivnog straha kada nema opasnosti. Napadi se javljaju brzo i mogu trajati nekoliko minuta ili više.
Ljudi s fobijama imaju intenzivan strah od nečega što predstavlja malu ili nikakvu stvarnu opasnost. Njihov strah može biti od pauka, letenja, gužvi ili boravka u društvenim situacijama (poznato kao socijalna anksioznost).
Simptomi
Različite vrste anksioznih poremećaja mogu imati različite simptome. Pretežno simptomi, zapravo, predstavljaju međusobne kombinacije. Neki od najčešćih simptoma anksioznosti su:
– Anksiozne misli ili uvjerenja koja je teško kontrolirati. Zbog njih se osjećate nemirno i napeto, te ometaju vaš svakodnevni život. Ne nestaju i mogu se pogoršati s vremenom;
– Lupanje ili ubrzani rad srca, neobjašnjivi bolovi, vrtoglavica i kratkoća daha.
Maca je biljka-adaptogen, što znači da jača otpornost organizma na stres. Sadrži biljne sterole, koji pomažu tijelu proizvesti odgovarajuću razinu hormona. Ima antioksidativna svojstva, čime pomaže u borbi protiv slobodnih radikala. Sadrži visoku razinu kalcija i željeza. Maca je odlično sredstvo protiv umora, te posjeduje antidepresivna svojstva. Dokazano pomaže kod anksioznih stanja.
Kalcij i magnezij
Uzimanje kalcija i magnezija pomaže u zaštiti od stresa i anksioznosti. Kalcij pomaže da se opustite, dok magnezij poboljšava apsorpciju tog najvažnijeg minerala u tijelu. Stres iscrpljuje organizam i uzrokuje gubitak ovih važnih minerala. Zato ih treba nadoknaditi u preporučenim dozama.
Vježbanje i meditacija
Svakodnevno vježbanje može biti jedno od najmoćnijih oblika liječenja simptoma anksioznosti. Ako ustanovite da kod vas djeluje tjelovježba, krenite u svakodnevne šetnje ili se počnite baviti sportom u kojem uživate. Meditacija može pomoći i kod opuštanja i pravilnog disanja. Pravilnim disanjem možete umiriti duh i tijelo.
Azra.
