Ukoliko zanemarimo praktični i antropološki aspekt nošenja minimuma odjeće u zavisnosti od klime i kulture, golotinja je oduvijek imala posebnu ulogu u umjetnosti. Skulptura nagog tijela ukorijenjena je u tradiciji još od antičke Grčke. Mikelanđelov David jedan je od simbola renesanse, a tematiku ženske senzualnosti su obrađivali skoro svi velikani slikarstva s početka 20. vijeka, poput Klimta, Matisa, Modiljanija i Šilea.
Ni suvjereni vladar moderne kemp umjetnosti Džef Kuns nije zaobišao seksualnost i nago tijelo, a sopstvenu golotinju je čak koristio i u promotivne svrhe i to u sklopu intervjua za Vanity Fair magazin. Tu dolazimo do pristupa koji mediji imaju prema ovoj temi, kao i dopuštenom stepenu slobode, ali i strani eksploatacije koja se čini sa ciljem senzacionalizma i čitanosti.
U odnosu na to kako je mediji tretiraju, golotinja je svakako dihotomna – postoje oni koji obrađuju ovu temu iz analitičkog, liberalnog pristupa i oni koji će lešinarski rastrgnuti, kao što je posljednji slučaj reperke Igi Azaleje zbog plasiranih seksi fotografija. Nešto što je bio intimni momenat, danas je vulgarno predstavljeno svijetu. I upravo u ovom različitom pristupu golom ljudskom tijelu, mediji doprinose oblikovanju društvenog odnosa prema ovom važnom fenomenu.
Kako društvene mreže predstavljaju svojevrstan digitalni medij, oni imaju sopstvenu politiku, koja je često zapravo vrlo fluidna. Tako, npr, prema pravilima Instagrama, golotinja je zabranjena. Pravilo se odnosi na fotografije, snimke i različit sadržaj koji je digitalno kreiran i koji pokazuje seksualni odnos, genitalije i detaljne ili cjelokupne fotografije gole zadnjice. Pravilo se djelimično odnosi i na bradavice – mada su fotografije sa ožiljcima nakon operacije raka dojke i žena koje doje djecu dozvoljene. Golotinja na slikama i skulpturama je takođe okej.
Skrolujući Instagram feed, nedavno smo spazili objavu na kojoj je gola djevojka okrenuta leđima, u šumi. Autor fotografije, Marko Đurić, inače nije sklon bilježenju ljepote tijela, već putovanjima, prirodi i sportu. Sa njim, ali i drugim domaćim fotografima pričali smo o radovima koji su oličenje kreativne ekspresije i stepenu slobode, te kako to da su opstali na Instagramu, uprkos strogoj politici.
“Naravno da ne treba pretjerivati u eksponiranju, treba sa ukusom da se prezentuju radovi, jer danas možemo svašta da vidimo na Instagramu. Ovu društvenu mrežu gledam kao kanal za ispoljavanje svoje kreativnosti, dijeljenje onoga što volim i u čemu uživam. Ne slikam često ovakve stvari, ali ova fotografija se idealno uklopila u moj profil. Iskreno, strahovao sam da će je ukloniti ali eto, preživjela je”, rekao nam je Marko.
Markova fotografija nage djevojke nije jedina kreacija domaćih autora koja nije uklonjena sa Instagrama. Do dana današnjeg svoj online život živi i fotografija ženske zadnjice, čiji je autor Marija Radosavljević. Marija pravi analogne i digitalne fotografije ljudi i mjesta, koji kao da su preneseni iz druge realnosti. Tako i njen rad sa nagom djevojkom izgleda poput renesanse slike.
“Nage fotografije na Instagramu su apsurd već kao tema jer zapravo nema nikakvih pravila… Uglavnom vas ne skine Instagram, već neko kome smeta ta fotografija, najčešće na ličnom nivou. Pola aplikacije je preplavljeno golotinjom koja može da se čita kao vulgarna, ali kada okačite nešto što nema veze sa pornografijom ljudima iz nekog razloga smeta takva glorifikacija tijela. Mislim da ljudi nisu u stanju da prave razlike između kategorija. Stvari nažalost i dalje funkcionišu na nivou zavisti, tako da ćete najčešće baš te ljude koji prijavljuju fotografije po Instagramima videti na ulici u nečemu mnogo vulgarnijem od tog ukinutog posta”, Marijini su komentari na ovu temu.
View this post on Instagram
One of my favorites from this shooting I did with Teodora Really hope it survives on instagram
Još jedan autor iz Srbije na čijem Instagram profilu preovladavaju nage fotografije je i Vladimir Milovanović. On se, kako kaže, susretao sa cenzurom drugih ali bio primoran i na sopstvenu.
“Fotografije takvog sadržaja često ne mogu da prežive, jer nekad i pored toga što ih upropastim cenzurom, neko prijavi fotku i bude uklonjena. Prijateljici iz Bruklina, koja je model, su i pored toga što pedantno sve cenzuriše uklanjali fotke zbog prijava puritanaca i na kraju ugasili profil na kom je imala preko 30 hiljada pratilaca. Ja polako prelazim na Patreon, na kom kačim necenzurisane fotke, mada mi baš i ne ide jer ljudi odavde nisu navikli da plate koji dolar”, kaže Vladimir.
*
*
*
View this post on Instagram
#girl #beautiful #fashion #photography #art #beauty #blackandwhite #darkness #body #sculpture
I rad drag queen i vizuelnog umjetnika Uma Killix prošao je cenzuru Instagrama. Za pravljenje ove fotografije, Uma se vodio slovenskom mitologijom, tačnije mitom Vile Zagorkinje. I nekim čudom je preživjela bodljikave žice Instagram propisa.
Razgraničavanje seksualnosti, umjetnosti i prodaje (kao što je slučaj u advertajzingu) dolazi na tanak led. Dodatno se nameće pitanje relativizma, odnosno toga ko su autoriteti koji postavljaju granice. Dolazi se i do pitanja bunta, odnosno razotkrivanja tijela u sklopu društvene revolucije i liberalizacije, kao što je to bio slučaj sa hipi pokretom.
U toj konfuziji pitanja, na kraju kao ultimativno ostaje da li treba da cenzurišemo golotinju? Odgovor je: apsolutno ne. A razlozi? Pored slobode u umjetničkoj ekspresiji, tu je prije svega zdrav odnos prema prirodnosti tijela, jer, na kraju krajeva, upravo golotinja predstavlja savršen test nivoa samoprihvatanja.
Izvor:: Noizz.rs
