Iz Kabineta premijera Crne Gore su pojasnili da se na osnovu dostavljenih primjedbi i sugestija na nacrt Temeljnog ugovora kao ključna sporna pravna pitanja mogu identifikovati priroda ugovora u smislu njegove ustavnosti i zakonitosti, naziv ugovora, pitanje javno-pravnih ovlašćenja i pitanje navodne “ekstrateritorijalnosti”.
Suprotno dosadašnjoj praksi, prema kojoj procesi regulisanja odnosa države sa drugim vjerskim zajednicama (Katoličkom crkvom, Islamskom vjerskom zajednicom i Jevrejskom zajednicom) nisu bili podvrgnuti bilo kakvoj vrsti javne rasprave, niti su izazvali veću pažnju bilo stručne ili laičke javnosti, pitanje regulisanja odnosa sa SPC je odavno izašlo iz strukovne sfere i postalo predimenzionirano političko pitanje, navodi se u saopštenju.
Prijedlog teksta pripremilo je resorno Ministarstvo pravde i usvojen je na sjednici Vlade 8. jula.
U saopštenju napominju da je poslije toga došlo do raznih interpretacija teksta, a kako od strane stručnih pravnika, tako i od laičke javnosti.
Na inicijativu crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, Abazović je prihvatio da tekst prijedloga Temeljnog ugovora još jednom analizira radni tim pravnika koji bi u razumnom roku dao određene komentare o svim mogućim spornim pitanjima.
U Vladi podsjećaju da tim nije formiran jer su članovi koje je kandidovao Đukanović odustali, ali je i nakon toga Kabinetu predsjednika Vlade dostavljeno nekoliko pravnih mišljenja koje se bave analizom teksta prijedloga Temeljnog ugovora.
Nezavisne.
