Društvo za uzgoj i zaštitu sitnih životinja “Dobojski odgajivač” pokrenulo je proceduru za priznavanje džudže koja se nekada šetala i u dvorištima brojnih Dobojlija.
“To je jako mukotrpan posao. Recimo, za priznavanje rase treba da izležemo 100 džudža da od toga napravimo selekciju, da imamo 32 džudže koje ćemo iznijeti na jednu izložbu, ali te 32 džudže moraju biti faktički kao jedna, da nemaju razlike jedna od druge. Tako da je to jako mukotrpan posao. Moraju biti iste veličine, istih boja, iste dužine repa, da na nogama, recimo, nemaju perje”, pojasnio je Edin Mujkanović, potpredsjednik “Dobojskog odgajivača”.
“Kod koke gleda se od kljuna, krijeste, glave, trupa, prsa, krila do repa, do onih srpova, do mamuza, sve se gleda”, kazao je Đuro Mitraković, predsjednik sudijske organizacije u Savezu za uzgoj i zaštitu sitnih životinja BiH.
Adis Ajanović iz Doboja godinama uzgaja patuljastu koku i trenutno ih ima tridesetak.
Objasnio nam je njene karakteristike.
“Jako je temperamentna, godišnje nosi do 220 jaja. Pijetao ne prelazi 750 grama, a koka nekih 550 grama. Noge moraju biti zelene, neoperjane. Znači, ovo je stara koka iz davnina, koja je bila u seoskim gazdinstvima. Od ostalih koka se razlikuje po sjaju. Ja trenutno uzgajam u svojoj uzgajivačnici ukupno 27. Nisu teške za uzgoj, mala vrsta, manja količina utroška hrane. Zbog njihovog sjaja mora se koristiti kvalitetnija hrana, ubacuju se žitarice, granule, da bi imale ovakav intenzitet sjaja. Znači, ne može jesti samo kukuruz ili samo pšenicu, moraju se i drugi premiksi ubacivati. Dnevno pojede otprilike 200 do 300 grama”, priča Ajanović.
Bosanska patuljasta koka pominje se u knjizi o peradarstvu Ernesta Hribara iz 1910. godine.
“Svaka kuća, svako domaćinstvo na selu je imalo džudžu. Kako se ona u to vrijeme zvala, cvrka, pirka, džudža nebitno je. Uglavnom u tom zapisu iz 1910. tačno se opisuje da je na prostorima BiH postojala ta mala koka i tu se opisuju neke njene bliže karakteristike”, navodi Edin Mujkanović.
Ovu kokošku, ali i brojne druge vrste peradi, zatim golubove i kuniće posjetitelji su mogli vidjeti na izložbi sitnih životinja koju je prethodnog vikenda organizovao “Dobojski odgajivač”, a predstavili su ih uzgajivači iz cijele BiH.
“Znamo da su nove tehnologije najveći neprijatelj ovakvih hobija, da omladina više voli danas igrice nego imati obavezu, ići tri puta dnevno hraniti. Mi se borimo protiv toga onoliko koliko je to moguće, uspijevamo, edukujemo mlade, odlazimo u škole, organizujemo jednodnevne izložbe, jednostavno borimo se da se odupremo ovim savremenim izazovima”, poručio je Edin Jabandžić, predsjednik Saveza za uzgoj i zaštitu sitnih životinja BiH.
Nezavisne.
