Vijekovima je kravata sastavni dio formalne odjeće za posao i svečane prilike. Bez obzira na to da li je volimo ili smatramo da je vrijeme da se oslobodimo svih stega kada je oblačenje u pitanju, i biramo samo udobne stvari, kravata je i danas kultni odjevni predmet. 18. oktobra se slavi Svjetski dan kravate.
Kako je nastala kravata?
U 17. vijeku, nekoliko hiljada plaćenih vojnika sa prostora današnje Hrvatske ratovalo je na strani francuskog kralja Luja XIII u Tridesetogodišnjem ratu. Ono što je zapalo za oko Francuzima su oslikane marame oko vrata ovih vojnika, koje su bile napravljene od svile ili nekih grubljih materijala, zavisno od oficirskog čina vojnika. Ove marame su bile mnogo praktičnije od grubih čipkastih okovratnika francuskih vojnika i brzo su prihvaćene i na francuskom dvoru. Kravata (od riječi a la croate – što znači na hrvatski način) se brzo proširila Evropom kao odjevni predmet.
Kako je ušla u modu?
Poslije industrijske revolucije sve više muškaraca u Evropi je poželjelo da nosi kravatu kao znak otmjenosti i statusa. Postala je neizostavan modni detalj svakodnevice i specijalnih prilika. Tokom Prvog svjetskog rata trend se širi i na Sjedinjene Američke Države. Najpopularniji načini vezanja kravate danas su običan čvor, dvostruki čvor, mali čvor, klasični windsor (koji je izmislio Vojvoda od Windsora) i polu-windsor.
Kravata svoju popularnost u ženskoj modi duguje najviše velikim dizajnerima Coco Chanel i Yves Saint Laurentu, iako su je nosile i žene 18. i 19.vijeka.
Kravata danas
Osim što je neizostavan modni detalj svakog poslovnog muškarca, i žene su sklone da ovaj odjevni predmet nose na zanimljiv način. Iako moda odavno teži da oslobodi čovjeka svih formalnosti, kravata je i dalje prisutna u našim garderoberima.
18.oktobra 2003. godine oko zidina Pulske arene, svezana je najveća kravata na svijetu koja je tako ušla i u Ginisovu knjigu rekorda. U njenu izradu je utrošeno 120 kilometara konca i bila je teška 800 kilograma.
Ultra.ba
