Kako objašnjava, za stanove na dan, tačnije apartmanski smještaj, plaća se boravišna taksu koja je paušalna i iznosi 30 KM po krevetu, ali je prijava gostiju nikakva, te je istakla da su ušli u proces rješavanje ovog značajnog problema.
“To je elektronska aplikacija koja bi imala ulogu kontrolinga, u smislu da se u aplikaciju uvežu sve relevantne institucije i registrovani smještajni kapaciteti, od onih najvećih hotela do soba za iznajmljivanje”, kaže Brankovićeva.
“Tako bi automatski i Poreska uprava, Republička inspekcija i Turističke organizacije imali evidenciju svakog gosta koji se prijavi u kom je hotelu i koliko dana će ostati”, istakla je Brankovićeva i dodala da se na ovaj način gost ne može sakriti te će morati platiti boravišnu taksu i sve ostale poreze.
“Kada se gost ne prijavi, nije u pitanju samo neplaćanje boravišne takse, jer taj gost, dok boravi, jede i pije, te se tu i republičkom nivo uskraćuju porezi i ostale naknade”, objasnila je ona.
Hoteli, moteli i sobe za izdavanje naplaćuju boravišnu taksu od 2,5 KM po noćenju.
Inače, za prvih osam mjeseci 2022. godine bilo je oko 156.000 KM prihoda od boravišnih taksa, a za cijelu 2021. godinu nešto više od 191.000 KM.
Takođe, za prvih sedam mjeseci, prijavljeno je blizu 75.000 noćenja i oko 50.000 dolazaka.
“Za cijelu 2021. godinu bilo je prijavljeno oko 86.000 noćenja”, kazala je Brankovićeva i dodala da ovi podaci govore da će biti premašena lanjska turistička godina po broju noćenja, odnosno da će, po broju noćenja, biti nadmašena i ona rekordna 2019. sezona, kada je bilo 136.000 noćenja.
“Po našim procjenama, u ovoj godini bilo je i dva i po puta više noćenja”, pojasnila je Brankovićeva i istakla da nisu zadovoljni plaćanjem boravišnih taksa, niti brojem prijavljenih gostiju.
“Smatramo da je mnogo veći broj gostiju koji su došli u naš grad”, naglasila je ona.
Dodala je da Banjaluku najviše posjećuju gosti iz Srbije i Slovenije te se grad na Vrbasu može pohvaliti većim brojem dolazaka turista iz azijskih zemalja: Kine, Japana, Indonezije i Tajlanda.
Dodaje da već 15 godina Banjaluka nije grad sezonskog turizma, ali se bilježi tendencija rasta dolazaka turista od januara do decembra.
“Nemamo sezonski turizam, jer smo grad kontinentalnog turizma. Nemamo more i nemamo neki gotov turistički proizvod, ali imamo fantastične kulturnoistorijske priče koje možemo ponuditi, a ono što je najvažnije, imamo rijeku Vrbas, koja je kategorisana kao rijeka brze vode, na kojoj turisti mogu da dožive avanturistički adrenalinski turizam”, istakla je Brankovićeva i dodala da se trude da turističku razglednicu Banjaluke šalju u svijet kroz sva četiri godišnja doba.
Nezavisne novine
