- On se odnosi i na sadašnjost i na budućnost. Rasna mržnja nije stari problem. Ona je stalni problem – naglasio je Bajden nakon što je potpisao zakon, prenosi AP.
Zakon nosi ime Emeta Tila, 14-godišnjeg crnog dječaka brutalno ubijenog 1955. u Misisipiju, i omogućava krivično gonjenje linčovanja, koje je opisano kao zavjera da se počini zločin iz mržnje čiji je rezultat smrt ili teška povreda, a predviđa maksimalnu kaznu od 30 godina zatvora i novčane kazne, navodi AP.
Pre Bajdenovog potpisa, zakon je u Senatu prošao jednoglasno, a u Predstavničkom domu s 422 glasa ”za” i tri ”protiv ”.
Američki Kongres je prvi put razmatrao zakon protiv linča prije više od 120 godina, a do marta ove godine, nije uspio da usvoji ovaj propis skoro 200 puta, počevši od prijedloga koji je 1900. godine podnio predstavnik Sjeverne Karoline Džordž Henri Vajt, jedini crni član Kongresa u to vrijeme, navodi AP.
