“Priznajem, nisam iznenađena, ali sam uistinu počašćena time što me se spominje u tako uglednom društvu za tu iznimno važnu dužnost. Uostalom, to je i svojevrsno priznanje i dodatna međunarodna potvrda za Hrvatsku. Reći bilo što više od toga u ovom trenutku bilo bi uistinu preuranjeno i krajnje neprofesionalno”, kratko je rekla za Jutarnji list bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, komentirajući medijske spekulacije prema kojima je favoritkinja za nasljednicu glavnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga.
Grabar-Kitarović javila se iz Tokija, gdje je prisustvovala sjednici Međunarodnog olimpijskog odbora u čije je članstvo izabrana u julu prošle godine kao četvrta osoba iz Hrvatske i prva žena.
Upravo to što je žena navodi se kao jedan od argumenata za nominaciju Grabar-Kitarović za glavnog sekretara NATO. Tako Politico navodi da su u Briselu u drugim zemljama članicama NATO već uveliko krenula nagađanja o tome ko bi mogao naslijediti Stoltenberga.
Navodi se da političari, diplomate i analitičari ističu da je nakon 72 godine krajnje vrijeme da NATO imenuje prvu ženu na čelnu civilnu poziciju. Spekulira se i da bi, s obzirom na nastavak sučeljavanja s Rusijom, odabir nekoga iz istočne Evrope poslao važan signal Moskvi.
U tom se kontekstu uz bivšu predsjednicu Hrvatske spominju bivša litavanska predsjednica Dalia Grybauskaitė i aktualna predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid.
Prednost Grabar-Kitarović je njezina bogata biografija u kojoj se, među ostalim, navodi iskustvo rada u NATO. Bila je pomoćnica glavnog sekretara za javnu diplomatiju od 2011. do 2014. godine, takođr prva žena na toj dužnosti. Neki spominju da je svoju karijeru gradila na konzervativnim političkim stajalištima.
Bivšu predsjednicu zamolili su da se osvrne i na te kritike, ali ona je to odbila, smatrajući da bi bilo kakav komentar u ovome trenutku bio neprimjeren. Stoltenbergu mandat istječe u septembru 2022.
