- Izgledi za ekonomiju BiH zavise od brojnih neizvjesnih faktora, a zemlja je suočena s mogućom dubokom recesijom uz procijenjeni pad BDP-a od 3,2 procenta. Efekti će se osjetiti u skoro svakom sektoru ekonomije, a naročito u turizmu, nekretninama, transportu, veleprodaji i maloprodaji;
dok će poremećaj u lancima snabdijevanja i manja potražnja od EU dovesti do pada kako industrijske proizvodnje tako i izvoza roba i usluga, navodi se u izvještaju, izvještava Indikator.ba.
Kada je riječ o zapadnom Balkanu očekuje se da u 2020. regija ući u recesiju, pri čemu se prognozira da će svih šest zemalja, suočavajući se i dalje sa posljedicama pandemije COVID-19 (korona virus), zabilježiti negativan rast.
U izvještaju – koji koristi osnovni i nepovoljni scenarij – prognozira se da će regionalni rast iznositi između -3 i -5,6 procenata.
U posebnom poglavlju izvještaja posvećanom BiH navodi se da podaci za prvo tromjesečje 2020. ukazuju na oštro usporavanje ekonomske aktivnosti kao rezultat trenutne pandemije.
- Očekuje se da će nezaposlenost, koja je već visoka, da se poveća kao rezultat COVID-19, konstatuje se u izvještaju i dodaje da COVID-19 prijeti gubitkom značajnog udjela postojećih radnih mjesta, posebno u uslužnoj industriji.
Očekuje se da će finansijski sektor ostati stabilan čak i kod COVID-19. Rast kredita je pozitivan i ubrzava se u 2019. godini, s bržim rastom kreditiranja domaćinstava nego preduzeća. Većina banaka je dovoljno kapitalizirana, likvidna i profitabilna, ali performase banaka u stranom i domaćem vlasništvu se razlikuju. Potonje pate od niže kapitalizacije, visokog nivoa nekvalitetnih kredita (NPL) i padajuće marže, dodaje se.
NPL-ovi su na još uvijek visokih 7,4 posto (Q4 2019), ali čini se da ih je većina banaka održivo pokrila. Očekuje se da će fiskalni deficit potrajati i u 2020. godini zbog COVID-19. U 2019. godini deficit je, prema procjenama, bio 0,5 posto BDP-a, u odnosu na višak od 2,5 posto u 2018. godine,
Najavljeni odgovor vlasti kroz uspostavljanje fonda za ekonomsku stabilizaciju i garantnog fonda može kratkoročno pomoći u ublažavanju ekonomskih i socijalnih posljedica ove nezapamćene krize.
- Kako se dodatne mjere odgovora na krizu budu razvijale, naročito one vezane za uspostavljanje novih fondova, važno će biti osigurati da podrška bude transparentno dodijeljena, pažljivo usmjerena, fiskalno održiva te da se lako može ukinuti kad više ne bude potrebna, savjetuju iz Svjetske banke.
Dodaju da će u fazi ekonomskog oporavka od ključnog značaja biti da se javna potrošnja iskoristi za jačanje ukupne potražnje, uz održavanje sveukupne fiskalne stabilnosti.
Pored trenutne krize, bitno je da BiH zadrži fokus na rješavanju svojih dugotrajnih strukturalnih i institucionalnih slabosti.
(Indikator)
