Irma, Sanela, Sumejja… imena su žena kojih više nema, koje su život tragično izgubile od bivših partnera, a kao motiv ubistva navode se zločini iz strasti i ljubomore.
Ljetos je hotelu na Vracama ubijena recepcionerka. Ubio ju je gost hotela s kojim je navodno bila u vezi, a koji je nakon ubistva počinio samoubistvo.
Irmu Forić, dugogodišnju sekretaricu u Graničnoj policiji BiH i bivšu suprugu generala Oružanih snaga BiH Sakiba Forića ubio je nevjenčani suprug Senad Basarić iz Mostara u septembru ove godine. Uviđajem je utvrđeno da je smrt nastupila nasilnim putem. Basarić je neko vrijeme bio u bekstvu, te je u konačnici uhapšen i nalazi se u pritvoru.
Sumejju Dedović (24) iz Goražda u oktobru ubio je momak ispred ugostiteljskog objekta u sarajevskom naselju Stup, rano ujutro. Uhapšen je 26-godišnjeg Edvin Avdić koji se nalazi u pritvoru.
Sanelu Trstenu u Nedžarićima je početkom novembra ubio Nedžad Čaušević. Nakon što je ubio Sanelu koja je tog jutra krenula na posao, Čušević se uputio do porodične kuće gdje je ostavio svoj automobil, a onda se ubio.
U pucnjavi koja se dogodila 20. novembra u ulici Kujundžiluk na Baščaršiji ranjena je M.M. (42) u noge i glavu, a njen napadač je pobjegao. Ranjena žena se srećom nalazi van životne opasnosti, a ubrzo je zbog pokušaja ubistva uhapšen M.K. (42).
Psiholog – terapeut iz Sigurne kuće Dželila Mujić-Čorbo rekla je za Radio Sarajevo kako je u proteklih deset godina koliko radi ova ustanova, pomoć zatražilo oko 2.000 žena.
– Ekstremne situacije su uvijek prisutne. Kada je u pitanju nasilje u porodici uvijek postoji rizik da krajnji cilj bude ubistvo. Ono što se radi u međuvremenu na kompletnoj prevenciji kako do toga ne bi došlo rade stručnjaci, institucije – rekla je Mujić-Čorbo.
Kada je riječ o ljubomori kao motivima ubistava ili nasilja nad ženama, Mujić-Čorbo rekla je kako ljubomora nije zdrava u odnosima.
– Ljubomoru koriste kao izgovor za ljubav, a u principu se itekako treba posvetiti tome šta stoji ispod ljubomore, da li je ona patološka ili nije, te u kojem obimu utiče na nasilje – rekla je ona.
Smatra da je veliki problem to što se ne radi ništa sa nasilnicima.
– Mi radimo sa ženama i decom, ali ne i s nasilnicima. Onog trenutka kada žena prijavi nasilje, kada podigne krivičnu prijavu, njen problem postaje veći nego u trenutku kada ona to ne prijavljuje. Mi u KS-u izričemo zaštitne mjere da se žena koja prijavi nasilje skloni ili u Sigurnu kuću ili negde kod prijatelja gdje će biti zaštićena. Takve mjere koje se izriču u roku od 24 sata na neki način je štite. S druge strane, imamo podatke da se skoro u 80 posto procesuiranih slučajeva nasilnici uslovno kazne, a žene nisu zaštićene. Osim u Sigurnoj kući gdje su apsolutno zaštićene, ulaze u program psihoterepautskog programa, besplatne pravne pomoći, procese razvoda braka itd – rekla je Mujić-Čorbo.
Postavlja se pitanje šta dalje kada žena izađe iz Sigurne kuće, rekla nam je, te na koji način se slučaj dalje procesuira.
-Onog trenutka kada se vrati počiniocu nasilja cijelo društvo je osudi. A, istovremeno, mi više nemamo mehanizme da radimo s tom porodicom – rekla je Mujić-Čorbo.
Prema jednoj studiji, 48 posto ispitanica iz BiH doživjelo je neki vid nasilja od svoje 15 godine, kao i činjenica da je mali procenat slučajeva nasilja nad ženama prijavljen policiji. Studija je takođe pokazala da svega 57 posto žena smatra da je dobro informisana o tome šta treba da radi u slučaju da doživi nasilje. Iz navedenog se može zaključiti da veliki broj slučajeva nasilja nad ženama nikada i ne bude prijavljen i da žene još uvijek nisu dovoljno informisane o svojim pravima i mogućnostima zaštite i podrške.
SrpskaInfo
