Ona smatra da su izbori koji će se u Britaniji održati 12. decembra najbitniji za Škotsku u ovoj epohi.
– Budućnost zemlje je na kocki. Nema nikakve sumnje da smo na raskršću – rekla je Sturdžen.
Izjava je svakako bombastična, ali nije toliko udaljena od realnosti, jer sadašnju situaciju niko nije mogao da očekuje u vrijeme prvog referenduma o nezavisnosti 2014. godine, kaže nekadašnji predavač na Univerzitetu u Edinburgu Igor Štiks.
– Činjenica da Sjeverna Irska ostaje u carinskoj uniji sa Republikom Irskom je već jedna značajna promjena. To je nekako de fakto ujedinjenje Irske. To dovodi u pitanje status Škotske. Ako Sturdžen dobije većinu, ona je rekla kako je to mandat za raspisivanje novog referenduma o nezavisnosti – kaže Štiks.
Dramatičnim izjavama premijerke Škotske ne treba pridavati poseban značaj, smatra nekadašnji srpski ambasador u Londonu Vladeta Janković ali dodaje da situacija jeste komplikovana pošto od zemalja koje čine Ujedinjeno Kraljevstvo, Engleska i Vels su za izlazak, a Sjeverna Irska i Škotska za ostanak u EU.
– Škotska se boji takozvanog “no dil” “bregzita”, bez sporazuma. Oni imaju procjene da bi to njihov BDP oborilo za sedam odsto, što je za njih strašno. Zato se sada u Škotskoj raspoloženje mijenja, posljednje ispitivanje javnog mnjenja pokazuje da je već 50:50 ili čak i više u prilog izlaska iz Velike Britanije, upravo zbog “bregzita” – objašnjava Janković.
Koliko će glasača Škotska nacionalna partija moći da izvede na birališta?
Broj glasova je rastao, pa padao kako je vrijeme prolazilo. Novi referendum je adut partije Nikole Sturdžen.
Ipak, Štiks vjeruje da momenat za veću izlaznost, pa i nezavisnost raste.
– Sturdžen se vidi kao osoba koja bi taj proces mogla da vodi. Ona želi dogovor sa Londonom, odnosno da dobije odobrenje za referendum. Svi žele da se to desi legalno – kaže Štiks.
Kada bi, u teoriji, Škotska uspjela da dobije dozvolu da održi novi referendum poslije “bregzita”, u kome bi glasala za nezavisnost, tek bi se onda otvorilo pitanje kakva bi to nezavisnost bila.
Štiks vjeruje da su Škotlanđani svjesni da bi moglo biti riječi o drugoj vrsti nezavisnosti.
– Ako će je biti, Škotska mora da se konstituiše drugačije. Da to ne bude samo otcjepljenje, već i stvaranje nove političke zajednice koja je svjesna u čemu je zavisna, a u čemu nije. Ne radi se o radikalnom projektu prekida odnosa. Ako u to uvjere birače i ako bude referenduma, imaćemo ponešto promijenjenu kartu Evrope – kaže Štiks.
Sve zavisi od decembarskih izbora, koji se vide kao najnepredvidljiviji u Britaniji još od Drugog svjetskog rata.
Ovoga puta ne igra se samo u najbitnije mjesto u Dauning stritu nego i u izlazak Britanije iz EU, a možda i u novi referendum o nezavisnosti Škotske.
Prvi pokušaj
Škoti su se o nezavisnosti svoje nacije izjašnjavali u septembru 2014. godine, kada je 55 odsto birača glasalo protiv otcjepljenja.
Međutim, SNP smatra da nakon referenduma o “bregzitu”, na kojem se u junu 2016. za ostanak u EU izjasnilo 62 odsto Škota, postoji osnova za raspisivanje novog referenduma.
Agencije
