24. Marta 2019.

Vučić: Srbija ne da da je slome, Srbiju ne mogu da pobede

Big Portal

Centralno obeležavanje početka NATO bombardovanja 1999. godine počelo je tačno u 19.45, kada su NATO avioni bacili prve bombe.

Okupljenima u Nišu obraća se patrijarh srpski Irinej, koji je poručio da se danas sećamo najtragičnijih dana u istoriji, i istakao da tako nešto ne treba da se ponovi nikada i nigde u svetu.

Napomenuo je da su zvuci sirena za uzbunu i danas prisutni u našim životima.

“Čujemo ih u snovima, u svojim sećanjima, to su dani najtragičniji u našoj istoriji, dani za koje bismo želeli da se nikada više ne ponove našem narodu, ali ne samo našem narodu nego nigde u ovome svetu. To su zvuci pakla, zvuci mržnje koji izlaze iz dubine čovekova bića, koje razaraju, koje predaju smrti i najtužnim sećanjima”, rekao je patrijarh Irinej.

Istakao je da 78 dana bombardovanja predstavljaju dane straha.

“Da su to su bili dani radosti i oni bi bili veoma dugi, zamislite da ti tragični zvuci i strah koji smo svi doživljavali traju 78 dana. Pitamo se danas odakle taj izvor mržnje, da se uništi ono što je najvrednije na ovom svetu pod suncem, da se uništi ljudkso biće ni krivo ni dužno – ali sa jednim jasnim planom i ciljem da se ostvare zemaljski planovi, a ja bih mirne duše, to nazvao paklenim planovima”, rekao je patrijarh.

Ističe da je još tragičnije to što su u bombardovanju učestvovali “naši bivši saveznici i prijatelji, koji su svoje savezništvo pretvorili u neprijateljstvo prema našem narodu”.

Moćne zemlje usmerile silu ka malom narodu

Poručio je da je 19 moćnih država usmerilo silu prema jednom malom narodu i učinilo ono što dobar čovek nikada ne bi uradio.

“Naneli su nam velika zla, porušili su nam naše fabrike, industrije, puteve, železnice, a čak nisu ni bolnice poštedeli. Nisu poštedeli ni malenu decu, koja su sa radošću ušla, a sa tugom i plačem napustila ovaj svet. To je nešto čemu se samo đavo može radovati”, istakao je patrijarh.

Dodao je da nas je bombardovanje unazadilo za više od 50 godina – da su “naprednu zemlju pretvorili u prah i pepeo”.

“Neka im Bog sudi po pravdi svojoj, a poznato je da zlo dobro neće doneti”, rekao je patrijarh Irinej .

Dodao je da je na nama da “prigrlimo otadžbinu” i da budemo jedinstveni.

Vučić: Za opstanak važno da ne zaboravljamo živote

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da je za opstanak srpskog naroda važan jedan uslov – da ne zaboravljamo nikada nikome naše živote, posebno ne dečije.

Ponosan je, kaže, na slobodarski duh našeg naroda, koji nas je naterao da ne zaboravimo da budućnost možemo graditi samo na takvim osnovama – čuvajući slobodu, nezavisnost i samostalnost.

Srbija ne da da je slome, Srbiju ne mogu da pobijede, poručio je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Nišu, na manifestaciji obilježavanja dvije decenije od početka NATO agresije.

On je u obraćanju pred oko 20.000 ljudi u Nišu, tokom kojeg su ga povremeno savladavale emocije, podsjetio na događaje od prije 20 godina i danas, kada su, kako je konstatovao, “krenuli Srbiju da sruše”.

“Hoću da poručim odavde, da šta god da se dogodi, nikada nemojte bilo kome da dopustite da sruši slobodu i nezavisnost Republike Srbije! Nikada!”, poručio je srpski predsjednik.

“Pet godina obeležavamo na ovako veličanstven način godišnjicu agresije NATO na jednu malu, slobodoljubivu i nikada pokorenu zemlju. Ponosan sam na vas, dragi građani Srbije, jer vaš slobodarski duh, naterao nas je da učeći mlade generacije o onome što se zbivalo, ne zaboravimo da budućnost možemo da gradimo samo na takvim osnovama, čuvajući slobodu, samostalnost i nezavisnost Srbije kao najviše vrednosti. Hvala vam što je Srbija ponosa i budućnosti, večeras, ovde sa nama”, rekao je predsjednik Vučić.

Na kraju, citirao je riječi Martina Lutera Kinga, “nećemo pamtiti riječi naših neprijatelja, nego tišinu naših prijatelja”.

“I jedino što imam da dodam je, da tada, prijatelje gotovo da nismo ni imali. Hvala onima koji nisu bili protiv nas, ali nam pomagao nije gotovo niko”, podsjetio je Vučić.

Bili smo, kaže, sami, suočeni sa najvećom vojnom silom na svijetu, sa koalicijom bogatih i moćnih, sa 22.000 tona bombi i raketa, i sa njihovim jasnim ciljem: da nas poraze, unize i da jedan dio naše teritorije predaju nekom drugom.

Danas, dvadeset godina kasnije, mi ponovo imamo prijatelje, ali i one koji nam više nisu neprijatelji, uz jasnu razliku u mišljenju o svemu što se događalo.

“I ono što je za nas zločin, a smrt dve i po hiljade civila, smrt 79 dece, devastiranje jedne zemlje, šteta koja se meri desetinama milijardi dolara, za nas će uvek biti zločin, za njih je , ako i toliko hoće da priznaju – greška, uz koju, tu i tamo, dodaju i izraz, tragična”, rekao je i dodao:

“To je ono na šta mi nikada nećemo pristati”, rekao je Vučić i nastavio – ne ovde, u Nišu, na koji su, protivno svim konvencijama, bacane kasetne bombe, da bi ubijale trdunice na pijacama. I ne u Varvarinu, ne u Grdelici, ne u Ralji, Merdaru, Pazaru, Batajnici, gde su njihove greške za nas značili gubitak najvažnijih od svih života, dečijih. Nemamo mi prava na to, da pognemo glavu i i sami kažemo, pa dobro, greška, jer, istakao je, “mi nismo greška”.

“Mi smo brojčano mali, ponosni narod, pobednik u velikim ratovima, snažan, darovit, spreman na žrtvu, ali i na pomirenje, uz taj jedan mali uslov, važan za naš opstanak. Da ne zaboravljamo. Nikada, nikome, naše živote”, rekao je predsjednik Vučić.

Dodik: Šteta ogromna

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik obratio se okupljenima i poručio da je NATO bombardujući Srbiju načinio veliki zločin nad srpskim narodom, što je bilo u kontinuitetu sa bombardovanjem Republike Srpske.

“Stravična stradanja u Srbiji i Republici Srpskoj bilo je delo zapadnih država koje su Srbiju i srpski narod svrstali na stranu lošeg i onome kome treba načiniti štetu”, rekao je Milorad Dodik.

Istakao je da je NATO agresija davno pripremana i da ona i dalje traje i dodao da su mu od onih koji su komandovali operacijom samo gori oni koji agresiju pokušavaju da opravadaju i nađu razloge, jer, kako kaže, njih nikada neće biti.

“Ta šteta je ogromna, ta šteta je civilizicijska, a oni nisu smatrali da terba da se izdigne. Njihovi vojnici, generali, nisu oni koji su procesuirani za zločine, već je to opet ostavljeno za nas”, istakao je Dodik.

“Stravična stradanja i bombardovanje Srbije i RS bili su dio zločinačkog plana NATO i Zapada koji su nas tada svrstali na stranu loših kojima treba načiniti štetu. Danas znamo da je NATO agresija dugo pripremana i znamo, po posljedicama, da i danas traje”, rekao je on.

Snaga Srbije je, kaže, u snazi države, njegovog predsjednika, vlade, demokratije.

“Treba se vratiti u legalni sistem državnog odlučivanja i vlasti, ne pokazivati nestrpljenje. Izbori su mjesto za odlučivanje o snazi Srbije”, poručio je Dodik.

On je istakao da danas, kada je izložen zahtjevima da se BiH učlani i pođe putem NATO saveza, jasno kaže da to on to ne može i neće da prihvati.

“Neću zato što Srbija ne može da bude u NATO. Ja ne mogu i neću nikada da dozvolim nikada da se uspostavi granica na Drini koja će biti NATO granica, kojom ćemo ponovo biti razdvojeni”, podvukao je Dodik.

Komemorativnim manifestacijama širom zemlje obeležene su dve decenije od početka NATO agresije na SRJ.

Za 78 dana NATO agresije poginulo je između 1.200 i 2.500 ljudi.

Odluka o bombardovanju tadašnje SRJ doneta je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, a naredbu je tadašnjem komandantu savezničkih snaga, američkom generalu Vesliju Klarku, izdao generalni sekretar NATO-a Havijer Solana.

Devetnaest zemalja Alijanse počelo je bombardovanje sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, podržane strateškim bombarderima koji su poleteli iz baza u zapadnoj Evropi, a kasnije i iz SAD.

Najpre su gađane kasarne i jedinice protivvazdušne odbrane Vojske SRJ, u Batajnici, Mladenovcu, Prištini i na drugim mestima.

Gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 11 nedelja napada bar nekoliko puta nije našao na meti snaga NATO-a.

U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.

(Tanjug/RTS)

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare