Jaroslav Hritsak, profesor istorije na Univerzitetu u Lavovu, govorio je u intervjuu za novine Corriere della Sera o slabostima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
“Popularnost Volodimira Zelenskog na najnižem je nivou. Kad bi se danas glasalo, bio bi poražen. Ukrajini su potrebni izbori što je prije moguće kako bi obnovila svoje političko vodstvo. Nažalost, moramo čekati: nećemo moći izaći na izbore sve dok je zemlja pod ruskom prijetnjom”, kazao je Hritsak.
Objasnio je zbog čega se izbori sada ne mogu održati.
“To nije moguće s praktične tačke gledišta, sa dijelom okupirane teritorije, tolikim brojem građana u inostranstvu ili pod bombama. Postoji i rizik oslobađanja unutrašnjih napetosti, koje ne slabe”, naglasio je.
Smatra da popularnost Zelenskog pada iz dva razloga.
“Prvi razlog: više od godinu dana nije uspio izvojevati niti jednu pobjedu. Osim možda napredovanja u regiji Kursk, koje bi se međutim moglo pokazati vrlo krhkim. Drugi razlog: Zelenski nas tretira kao da smo djeca koja nisu sposobna da rasuđuju i kojoj ne treba ozbiljno govoriti istinu”, naveo je on, prenosi Index.hr.
“Zelenski nastavlja da ponavlja herojsku priču iz prvih mjeseci, prema kojoj moramo ostati ujedinjeni i boriti se za oslobađanje svih regija koje su okupirali Rusi, uključujući i Krim. Ali niko više ne prihvata ovu priču: očito je da se nećemo moći vratiti na granice iz 1991. i u svakom slučaju to bi dovelo do puno smrti i razaranja, što zemlja u stvarnosti ne može podnijeti”, nastavio je.
Iznio je i predviđanje ko bi danas pobijedio na predsjedničkim izborima.
“Posljednje ankete ukazuju na jasnu prednost bivšeg čelnika oružanih snaga Valerija Zalužnog. Imao bi potrebnu harizmu i da traži više žrtava i da učini bolne ustupke Putinu, međutim za sada ne znamo je li spreman kandidovati se”, upozorio je Hritsak.
Nije siguran da je Zelenski svjestan problema.
“Okružio se lojalnim izvršiocima koji ga pokušavaju držati podalje od loših vijesti. Srž problema ostaje njegova želja da koncentriše moć u svojim rukama: saradnike bira na temelju lojalnosti, a ne profesionalizma”, rekao je.
“Kod nas postoji tradicija predsjednika koji nastoji vladati u stilu svojeg dosadašnjeg rada. Zelenski je bio dobar glumac i još uvijek se tako ponaša. Sanja o ulozi ukrajinskog Čerčila. Hitnost rata pomogla mu je: utjelovio je velikodušni i hrabri volonterizam Ukrajinaca, koji su se htjeli boriti po svaku cijenu”, istaknuo je.
“Ali igra je postala teža kada je postalo jasno da će se rat odužiti i da je potrebno razviti inovativne politike otpora. Upoređujem ga s Gorbačovom: vrlo popularan na početku perestrojke, ali potom sve izolovaniji; cijenjen i čak voljen u inostranstvu, ali preziran kod kuće”, dodao je.
Podržava ideju opozicije koja želi stvoriti vladu nacionalnog jedinstva za pregovore s Putinom.
“Da, to bi moglo biti rješenje. Zelenski nije sistemski mislilac, potrebni su mu stručni savjetnici koji razvijaju dugoročne politike i strategije. Moramo prijeći s nade u pobjedu na politiku preživljavanja. Ali Putin pobjeđuje, pokušava uzeti što više Ukrajine, nije spreman na kompromise”, napomenuo je.
Osvrnuo se i na napredovanje ruske vojske u Donbasu.
“Ovo je klasični rat iscrpljivanja. I ovakvi ratovi završavaju slomom jedne od dvije vojske. Rezultat zavisi od toga koliko dugo je društvo spremno na žrtve. Ali za sada ne vidim nikakve znakove ukrajinskog kolapsa”, poručio je.
“Očito pomoć Zapada i projektili dugog dometa igraju centralnu ulogu. Ovdje je situacija teška. Ali u Rusiji bi moglo biti i gore. Čini se da većina Rusa želi da rat odmah završi”, zaključio je Hritsak.
