Bez bakra savremeni svijet kakav poznajemo jednostavno ne bi mogao funkcionisati. Od električne energije i interneta, preko električnih vozila i vještačke inteligencije, do vojne industrije i obnovljivih izvora, bakar je metal bez kojeg globalna ekonomija staje.
Upravo zato analitičari upozoravaju da se svijet nalazi pred velikim izazovom, jer potražnja za bakrom eksplodira, dok ponuda sve teže prati taj rast.
Bakar je jedan od najboljih provodnika električne energije, otporan je na koroziju i izuzetno prilagodljiv u industrijskoj obradi. Zbog tih svojstava koristi se u gotovo svim sektorima moderne privrede, od elektroenergetskih mreža i građevinarstva, preko elektronike i informacionih tehnologija, do transporta i industrijske automatizacije.
Stručnjaci ga sve češće nazivaju „metalom elektrifikacije“, jer bez bakra ne postoji prelazak na električnu energiju u širokim razmjerama.
Prema procjenama konsultantske kuće S&P Global, globalna potražnja za bakrom mogla bi porasti za oko 50 odsto do 2040. godine, sa približno 28 miliona metričkih tona godišnje danas, na više od 42 miliona tona.
Glavni razlozi tog rasta su razvoj vještačke inteligencije i podatkovnih centara, koji troše ogromne količine bakra u kablovima, serverima i sistemima hlađenja, zatim električna vozila, koja koriste višestruko više bakra nego klasični automobili, obnovljivi izvori energije poput vjetra i sunca, kao i vojna i odbrambena industrija, čija se ulaganja povećavaju širom svijeta.
Kako je izjavio Dan Yergin, potpredsjednik S&P Globala, osnovni faktor rasta potražnje je elektrifikacija svijeta, a bakar je metal elektrifikacije.
Dok potražnja snažno raste, ponuda bakra ne prati taj tempo. Otvaranje novih rudnika dugotrajan je i skup proces, jer od otkrića ležišta do pune proizvodnje često prođe od deset do petnaest godina.
Bez novih rudnika i znatno većeg recikliranja, S&P Global upozorava da bi svijet mogao ući u godišnji deficit veći od deset miliona metričkih tona bakra već u narednim decenijama. Drugim riječima, gotovo četvrtina potrebnog bakra mogla bi nedostajati.
Danas su Čile i Peru najveći svjetski proizvođači bakra, dok je Kina najveći prerađivač i potrošač. Sjedinjene Američke Države, iako velika ekonomija, uvoze oko polovine svojih potreba, što dodatno komplikuje globalnu trgovinu ovim metalom.
Zbog toga bakar sve više dobija i geopolitički značaj, jer države nastoje da obezbijede stabilan pristup ključnim sirovinama.
Za razliku od mnogih drugih sirovina, bakar nema pravu industrijsku zamjenu, ne gubi na značaju s tehnološkim razvojem i postaje sve traženiji kako se svijet elektrificira. Bez bakra nema energetske tranzicije, nema infrastrukture vještačke inteligencije, nema modernih mreža i nema stabilne industrijske proizvodnje.
Sve više analitičara smatra da će bakar u narednim decenijama igrati sličnu ulogu kakvu je nafta imala u dvadesetom vijeku. To podrazumijeva dugoročni pritisak na cijene, povećan interes investitora, jačanje uloge rudarskih kompanija, kao i rast strateške važnosti za države i saveze.
U svijetu koji se ubrzano elektrificira, bakar više nije samo industrijski metal, već temelj moderne civilizacije, piše Biznis info.
Izvor: Glas Srpske
