Brojnim policijskim agencijama u BiH nedostaju stotine policajaca, podaci su Centra za sigurnosne studije (CSS) BiH.
Prema preliminarnim podacima CSS-a, primjera radi, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) nedostaje 140 policijskih službenika, Federalnoj upravi policije (FUP) skoro 250, dok MUP-u Tuzlanskog kantona, koji brine o bezbjednosti građana u najmnogoljudnijem kantonu, nedostaje gotovo 440 policajca.
“Posebno alarmantno je i u Graničnoj policiji BiH kojoj trenutno nedostaje skoro 600 pripadnika, a u narednom periodu taj broj bi se mogao povećati na 900”, navode iz CSS-a.
Kako ističu, proces profesionalizacije policijskaih snaga u BiH započet je neposredno nakon rata, pod pokroviteljstvom UN Misije u BiH, a na osnovu Rezolucije 1035 Savjeta bezbjednosti UN-a.
“Međunarodne policijske snage (IPTF) bile su jedan od važnijih dijelova UNMBIH-a, koje su obavile proces provjere novih policijskih službenika te, uz adekvatne obuke, uglavnom iz oblasti ljudskih prava i demokratizacije, izvršile verifikaciju svih policijskih službenika koji su zasnovali radni odnos u tadašnjim policijskih strukturama. Od tada je prošlo skoro 30 godina, što znači da su naši sugrađani u uniformama, zaduženi za našu sigurnost, zasluženo stekli uslove za penzionisanje. Najveći odliv kadra, koji je uspješno iznio najveći teret izazovnog poratnog i reformskog perioda, očekuje se tokom ove i naredne godine”, navode iz CSS-a.
Drastične promjene
BiH, kako dodaju, nespremno dočekuje takve drastične i možda tektonske promjene, imajući u vidu da je i sadašnja popunjenost policijskih struktura u BiH na nivou od 70 do 80 odsto.
“Čini se da se u našem društvu, posebno njegovom stručnom dijelu te među donosiocima odluka, ne vodi dostatna i konstruktivna rasprava kako navedenu problematiku optimalno riješiti u interesu zaštite i sigurnosti građana. Stanje je ozbiljno i nastavit će se dodatno usložnjavati, obzirom da se i sigurnosni izazovi te prijetnje usložnjavaju i evoluiraju. Istovremeno, ne postoji sluh među donosiocima odluka za konkretne mjere u cilju prevazilaženja imanentnog problema”, poručuju iz CSS-a.
Sposobni, a na bolovanju
Kako ističu, da stvar bude dodatno otežavajuća za funkcionisanje policijskih agencija, donošeni su određeni podzakonski akti bez promišljanja o dugoročnim posljedicama njihove implementacije. Primjer je, naglašavaju, pravilnik o zdravstvenim pregledima, s izuzetno visoko postavljenim kriterijima, dovodeći do toga da se znatan broj objektivno radno sposobnih policijskih službenika slao na bolovanje, stavljajući dodatni pritisak na nedostatne policijske redove.
U cilju prevazilaženja problema nedovoljnog broja policijskih službenika u domaćim agencijama, CSS nudu određene preporuke.
Prva preporuka je da se u budžetima policijskih agencija predvide adekvatna sredstva za kontinuiranu promociju policijskog poziva, koja bi bila usmjerena na mlade osobe. Ovu preporuku bi, dodaju, bilo pohvalno posebno usmjeriti prema ženskoj populaciji u našem društvu.
“Nemaran odnos”
“Druga preporuka, javni konkurs za prijem novih policijskih službenika, prevashodno za pristupni čin policajca, ostaviti otvorenim tokom čitave godine. Uz adekvatnu promociju poziva, implementacija ove preporuke bi mogla dovesti do povećanog interesovanja javnosti, posebno među različitim kategorijama stanovništva. Treća preporuka jeste povećati kapacitete institucija koje su zadužene za policijsku obuku, a koji trenutno nisu adekvatni i dostatni”, kažu iz CSS-a BiH
Neblagovremen i nemaran odnos u proteklom periodu, a koji se odnosi na konkurse i obuku pripadnika, dodaju iz CSS-a, doveo je do trenutnog debalansa u slaboj popunjenosti većine policijskih struktura.
“Prijedlozi, da se povećaju godine starosti za penzionisanje policijskih službenika ili omogućavanje angažmana penzionisanih osoba na stručnim i kompleksnim poslovima, koji zahtijevaju višegodišnje iskustvo (poput službenika na graničnim prelazima), a ne u tolikoj mjeri fizičku spremost, možda bi pomogli u prevazilaženju tranzicionog perioda. Za prijem policijskih službenika na državnom nivou (SIPA, GP BiH ili DKPT BiH) previđena je jednogodišnja obuka u sklopu Agencije za školovanje i stručno usavršvanje kadrova (AEPTM). Omogućavanje prelaska policijskih službenika s nižih nivoa vlasti trebalo bi biti propraćeno i kraćim vremenom predviđenim za obuku, što bi naravno trebalo biti normativno uređeno”, kažu iz CSS-a.
Završe fakultet, moraju na provjere
Završna prepruka zahtijeva izmjene zakonskih propisa o policijskim službenicima, u dijelu koji se odnosi na prijem novih kandidata u pristupnom činu mlađeg inspektora.
“Neshvatljivo je da svršenici, primjera radi, fakulteta za kriminalistiku moraju aplicirati na javne konkurse (provjera teorijskog znanja, fizičke spreme i intervjui), potom prolaziti kroz osnovnu policijsku obuku od nekoliko mjeseci te, naposlijetku, 12 mjeseci probnog rada kako bi postali policijski službenici. Umjesto toga, u cilju skraćivanja vremena za prijem u policijsku službu, omogućiti da se svršenicima takvih fakulteta ponudi zaposlenje u nekoj od policijskih agencija, u zavisnosti od trenutačnih potreba, te regulisati da se kroz probni rad istovremeno vrši i adekvatna obuka”, kažu iz CSS-a.
Sigurno je, dodaju, da određene preporuke zahtijevaju dodatnu i dubinsku analizu učinka i eventualnih pozitivnih i negativnih implikacija.
“Međutim, cilj CSS-a je potaknuti raspravu i doprinijeti do održivih rješenja, kako ne bismo došli do situacije da javna sigurnost bude drastično upitna, ali i naše međunarodne obaveze koje su u vezi sa saradnjom s EU te ostalim akterima”, ističu iz CSS-a.
Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” danas objavile, policijski sistem u Unsko-sanskom kantonu naći će se početkom 2026. godine u delikatnoj situaciji, jer 345 policijskih službenika tada odlazi u penziju, što može biti i značajan bezbjednosni problem.
Nezavisne.com
