Ako ste ikada sjedili u automobilu sa automatskim mjenjačem i prebacili ručicu u “D” (Drive), sigurno ste primijetili da vozilo lagano počne da se pomjera, iako ne pritisnete gas.
Ovaj fenomen, poznat kao “creep efekat” ili “efekat puzanja”, javlja se zbog specifičnog načina rada automatskih mjenjača.
Većina automatskih mjenjača koristi hidrodinamički pretvarač momenta, koji zamjenjuje spojnicu kod manuelnih mjenjača.
Pretvarač momenta povezuje motor sa točkovima pomoću tečnosti i omogućava prijenos snage čak i kada vozilo stoji.
Čak i kada je automobil u leru (kada motor radi, ali vi ne pritisnete gas), pretvarač momenta prenosi dio snage na točkove, što uzrokuje da vozilo lagano krene, prenosi Index Auto.
Glavni uzroci “creep efekta”
Stalni prijenos snage:
Automatski mjenjač nikada u potpunosti ne prekida vezu između motora i točkova. Čak i kada je motor u leru, dovoljno snage se prenosi na točkove da vozilo počne da se pomjera čim otpustite kočnicu. Minimalni obrtaji motora: Kada je vozilo u brzini, ali bez pritiska na gas, motor i dalje radi na niskim okretajima (obično između 600 i 1000 o/min). To je dovoljno da automobil počne da se pomjera naprijed ili unazad. Olakšava vožnju u gužvi: “Creep efekat” omogućava vozaču da u sporim situacijama, kao što su gužve ili parkiranje, jednostavno pusti kočnicu, umjesto da stalno pritisne gas. To smanjuje potrebu za preciznim doziranjem gasa i vožnja postaje lakša. Sprečava gašenje motora: Za razliku od manuelnih mjenjača, gdje je potrebno pažljivo koristiti kvačilo da bi vozilo krenulo, automatski mjenjač sam upravlja prijenosom snage i obezbjeđuje da motor ne stane.
Razlike među vrstama automatskih mjenjača
Iako većina automobila sa automatskim mjenjačem ima “creep efekat”, postoji nekoliko razlika:
Klasični automatski mjenjači (sa pretvaračem momenta): Ovi mjenjači imaju najsnaglašeniji “creep efekat”. CVT (kontinuirano varijabilni mjenjači): Takođe imaju sličan efekat, ali obično nešto blaži. DSG i DCT (mjenjači sa dvostrukim kvačilom): Mogu imati slabiji “creep efekat” jer koriste elektro-hidraulički kontrolisane spojnice. Električni automobili: Obično nemaju prirodni “creep efekat”, ali mnogi proizvođači EV ga simuliraju putem softverskih podešavanja kako bi vožnja bila ugodnija za vozače koji su navikli na klasične mjenjače.
Moguće opasnosti “creep efekta”
Iako “creep efekat” može biti koristan, postoje i neki rizici ako vozač nije pažljiv:
Neželjeno kretanje vozila: Ako vozač ne drži kočnicu, vozilo može početi da se pomjera, što može biti opasno na semaforu, u gužvi ili pri parkiranju. Opasnost za pješake i bicikliste: Ako vozač nije svjestan efekta puzanja, može nehotice udariti pješaka ili biciklistu prilikom kretanja ili zaustavljanja. Naglo kretanje na nizbrdici: Na strmim nizbrdicama “creep efekat” može uzrokovati da vozilo brže krene nego što vozač očekuje, što zahtijeva dodatnu kontrolu kočnicom. Navika oslanjanja na kočnicu: Neki vozači se previše oslanjaju na kočnicu, umjesto da prebace u “P” (parkirni režim) pri dužem stajanju, što može povećati trošenje kočionog sistema.
Kako spriječiti neželjeno kretanje?
Ako želite da spriječite neželjeno kretanje vozila, rješenje je jednostavno: Držite nogu na kočnici dok ne budete spremni da krenete.
Čim pritisnete kočnicu, prijenos snage prestaje i vozilo ostaje na mjestu. Takođe, koristite parkirnu kočnicu (ili “P” režim) ako se zaustavite na duže vrijeme.
Automobili sa automatskim mjenjačem imaju “creep efekat” zbog načina na koji prijenos snage ide od motora do točkova.
Iako ovo može biti neobično za one koji su navikli na manuelni mjenjač, zapravo je ovo korisna funkcija koja olakšava vožnju u gužvama i pri parkiranju, piše b92.
B92.
