Zabranom jednog broja ruskih medija mi ne napadamo slobodu govora nego je štitimo – rekao je Borelj na konferenciji o borbi protiv dezinformacija u Briselu.
Kako je istakao, EU po tom pitanju treba da djeluje “ambicioznije”. Borelj je podsjetio da u spoljnopolitičkoj službi EU već djeluju mehanizmi za otkrivanje dezinformacija i njihovo suzbijanje.
– Međutim, danas imam osjećaj da ne radimo dovoljno, da treba da napredujemo. Treba da shvatimo kako su organizovane te kampanje za dezinformisanje, da identifikujemo aktere, izvore širenja – rekao je on.
Takođe je priznao da Evropska unija aktivno podržava nezavisne medije, koje u Rusiji nazivaju stranim agentima, jer “pokušavaju da kažu istinu”.
– Mi smo na strani ruskih nezavisnih medija, zaštitnika ljudskih prava i civilnog društva. Ne mogu da otkrivam detalje, ali vjerujte mi – podržavamo ih ne samo riječima, nego i u praksi – rekao je diplomata.
Istorija se ponavlja
Nakon izjave Borelja o “zaštiti slobode govora” od ruskih medija oglasila se zvanična predstavnica Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova, podsjetivši da je Evropa već jednom slijedila tu logiku.
– U Trećem rajhu su zabranjivali knjige – oko 300 autora. Među njima su bili Erih Marija Remark, Karl Marks, Sigmund Frojd, Anri Barbus, DŽek London, Maksim Gorki i mnogi drugi. I tada je sve počelo sa zabranama, paljenjem knjiga, a završilo se spaljivanjem ljudi jer su knjige – odštampane misli, a ljudi su misli koje oživljavaju – podsjetila je Zaharova.
Da bi opravdali zabrane nacisti su zapalili Rajhstag što je omogućilo početak represija protiv političkih protivnika. Tada su i krenuli sa paljenjem knjiga, a nakon toga, dodala je Zaharova, svaki novinar Rajha morao je da pristupi Nacističkoj partiji kako bi mogao da nastavi da profesionalnom djelatnošću.
– Inače, Borelju će biti interesantno da su upravo nakon paljenja Rajhstaga nacisti prvi put opravdali “zabrane” “zaštitom”. Ukaz predsjednika Rajha “O zaštiti naroda i države”, usvojen odmah poslije paljenja, stvorio je preduslove za zabranu slobodnog političkog života u Njemačkoj. Kasnije su to retoričko sredstvo, koje je Borelj sada upotrijebio, i odgovarajuća pravna praksa više puta korišćeni u Trećem rajhu – navela je Zaharova.
Prošle su decenije i ti zakoni u Njemačkoj su ukinuti, a nekada zabranjene knjige nisu samo ponovo “dozvoljene”, nego su “kako bi iskupili grijehe” počeli da obilježavaju Dan knjige u znak sjećanja na paljenje knjiga 1933. godine, dodala je portparolka.
– Upravo je naš vojnik tada vratio Evropi ljudski oblik. Istorija je ciklična – danas se naši ponovo bore sa tom mizantropskom logikom – zaključila je Zaharova.
Situacija sa ruskim medijima na Zapadu posljednjih godina postaje sve teža. Evropski parlament je još u novembru 2016. godine usvojio rezoluciju u kojoj su agencija Sputnjik i televizija RT navedeni kao glavne prijetnje kojima se potrebno suprotstaviti.
RTRS.
