6. Aprila 2023.

Iza NATO-a su rušilački ratovi, nekažnjeni ratni zločini: Nakon Jugoslavije i Iraka – ko je sljedeći?

  • Sve češće se od generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga mogu čuti izjave o globalnoj ulozi alijanse. Sve se radi kako bi svijet postao još opasniji, kako se ne bi dozvolilo postojanje alternativnih centara moći, sposobnih da unište hegemoniju Zapada. Sve u svemu, sigurno se sa sigurnošću može konstatovati da su bezbjednost i NATO stvari koje su nespojive. S tim u vezi, može se doći samo do jednog zaključka – vrijeme je da u 74. godini Sjevernoatlantski blok ode u penziju – navela je Zaharova, komentarišući sjednicu Savjeta NATO-a na nivou šefova diplomatija koja je organizovana povodom 74. godišnjice postojanja alijanse.

Prema njenom mišljenju, NATO se pomoću Finske, koja je postala njegova članica, trudi da “uzurpira cjelokupan sistem evropske bezbjednosti”.

  • Finska je postala još jedna žrtva Sjevernoatlantske alijanse, čije su vlasti odlučile da se oproste od dugogodišnje neutralnosti svoje zemlje u zamjenu za pretvaranje u zonu u blizini linije fronta, poligon za obuzdavanje Rusije na sjeverozapadnom pravcu. Kao što vidimo, NATO ne namjerava da se na tome zaustavi – zaključila je Zaharova.

Istakla je i da alijansa nema čime da se pohvali jer su iza NATO-a ratovi, pretvaranje država u ruševine, nekažnjeni ratni zločini, ubistva civila i rušenja civilne infrastrukture.

Zaharova se zapitala: ko je sljedeći nakon Jugoslavije, Iraka, Avganistana i Libije?

Ukazala je na to da se predstavnici Sjevernoatlantskog bloka nisu umorili od ponavljanja da je to odbrambeni savez, mada cjelokupna istorija organizacije govori sasvim suprotno.

Finska je 4. aprila postala 31. članica Sjevernoatlantskog sporazuma. Pristupanje Finske NATO podudarilo se sa godišnjicom potpisivanja Sjevernoatlantskog sporazuma 1949. godine u Vašingtonu.

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare