Hrvatska podržava evroatlantski put Crne Gore i podržaće zatvaranje svakog poglavlja u njenim pregovorima s Evropskom unijom (EU) u kom budu ispunjeni traženi uslovi.
To je “Vijestima” kazala juče posebna savjetnica ministra spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić, odgovarajući na pitanja – hoće li Zagreb dati “zeleno svjetlo” za zatvaranje četiri poglavlja s Podgoricom do kraja godine, odnosno da li će biti protiv “štrikiranja” nekih.
To bi trebalo da se sazna danas, za kad je u Briselu zakazana sjednica tijela Savjeta EU – COREPER-a II (Komiteta stalnih predstavnika država članica), nakon čega će Savjet donijeti konačnu odluku.
Babić Galić, međutim, nije precizirala koji su uslovi “traženi” za zatvaranje poglavlja i da li su realizovani, a nije odgovorila da li je Hrvatskoj sporno poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika), čije “precrtavanje”, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, ta zemlja razmatra da stopira.
Dobrosusjedskih odnosa nema u poglavlju, ali…
Izvor lista iz Vlade rekao je da će, prema njihovim informacijama, Crna Gora ili zatvoriti sva četiri poglavlja čijem se “štrikiranju” Podgorica nada do 2025. godine, ili da će Zagreb blokirati Poglavlje 31.
Taj sagovornik je ocijenio da će, ako se ostvari drugi scenario, to biti vid poruke prema onome što je Crna Gora preduzimala u odnosima s Hrvatskom “u posljednjih dva, tri mjeseca, dvije, tri godine ili dvije, tri decenije”.
On navodi da razlog blokiranja Poglavlja 31 mogu biti narušeni “dobrosusjedski odnosi” sa Zagrebom, iako se, kaže, to pitanje ne tiče tog poglavlja.
“Poglavlje se zove – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Mi smo tu 100 odsto usaglašeni s EU, pratimo restriktivne mjere, donijeli smo zakon koji se time bavi, pratimo EU u stopu… Da ne govorim o NATO-u i spoljnopolitičkoj orijentaciji. Međutim, činjenica je da u nekim segmentima procesa pregovora imamo obavezu da stvaramo najbolje moguće dobrosusjedske odnose. To važi za sve države Zapadnog Balkana. To je dio procesa, iako nije dio poglavlja. I baš zato oni (Hrvatska) smatraju da imaju pravo da blokiraju”, objašnjava sagovornik “Vijesti”.
On smatra da, nakon što je šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) raspisao u utorak oglas za izbor dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, nije ostalo ništa što se od Crne Gore može “racionalno očekivati i tražiti” da bi se zatvorila četiri poglavlja.
“Sve ostalo je politika…”, konstatovao je, dodajući da razlog moguće blokade jednog poglavlja neće biti samo to što je Skupština prije pola godine donijela rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, zbog čega je Hrvatska oštro negodovala, već da je posrijedi tri decenije “zapuštenih odnosa” s tom državom.
Iz EU su u više navrata, nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu, poručivali da su “dobrosusjedski odnosi suštinski element procesa pridruživanja” toj zajednici.
Evropska komisija je u jesenas predstavljenom izvještaju za Crnu Goru navela da je Podgorica pogoršala odnose sa Zagrebom, i da su “tenzije” proizašle iz neriješenih bilateralnih pitanja.
“Nije bilo napretka u vezi s neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska zvaničnika za persone non grata”, piše, između ostalog, u dokumentu.
Vlada je poručivala da se nada da će Crna Gora, osim Poglavlja 31, zatvoriti i poglavlja 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informatičko društvo i mediji) i 20 (preduzetništvo i industrijska politika).
Ako zatvaranje makar jednog od njih dobije jednoglasnu podrška svih članica EU, biće zakazana Međuvladina konferencija između Crne Gore i Unije. Ona bi, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, trebalo da se održi u ponedjeljak, kad će poglavlja (ili dio njih) biti i formalno “precrtana”.
Poglavlje 31, na čije bi zatvaranje Zagreb mogao spustiti rampu, otvoreno je u junu 2014, i za njegovo zatvaranje bilo je potrebno ispunjavanje jedinog preostalog mjerila, koje je Crna Gora realizovala – usklađivanje s odlukama Savjeta EU o izručivanju osoba Međunarodnom krivičnom sudu. To mjerilo je ispunjeno tako što je Podgorica krajem septembra raskinula sa Sjedinjenim Američkim Državama bilateralni sporazum o izuzeću njihovih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, što je pozdravila Evropska komisija. Sjedinjene Države nisu potpisale Rimski statut, kojim je taj sud osnovan, dok EU od početka podržava tu instituciju.
Evropska komisija je izvještaju za Crnu Goru konstatovala da je, po pitanju Poglavlja 31, Crna Gora “dobro pripremljena” i da je stoprocentno uskladila svoju spoljnu politiku s zajedničkom evropskom spoljnom i bezbjednosnom politikom.
Kako je navedeno u dokumentu, Crna Gora je ostvarila značajan napredak, jer je, između ostalog, zadržala kontinuitet potpune usklađenosti sa odlukama Savjeta EU o sankcijama, uključujući restriktivne mjere u vezi s ruskom invazijom na Ukrajinu, i pružila pomoć Ukrajini.
Podgorica pregovara s EU od juna 2012, i od tada je otvorila sva poglavlja – ukupno 33, a privremeno zatvorila tri.
Da li će Hrvatska blokirati Crnu Goru – nejasno je, pogotovo u kontekstu prekjučerašnje iznenadne odluke izvršne vlasti da tivatski Dom kulture “Josip Marković” bude ustupljen Hrvatskoj. Odluka je uslijedila u danu kad je zagrebački “Večernji list” objavio da Hrvatska neće dopustiti zatvaranje četiri poglavlja, a sedmicu nakon što su “Vijesti” napisale da je Zagreb uputio Crnoj Gori non-pejper (neformalni diplomatski dokument) u kom je ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim, među kojima je i pitanje Doma kulture.
