Najskuplji automobil uvezen u Bosnu i Hercegovinu za prva tri mjeseca ove godine je Ferrari F169 Roma, a ponosnog vlasnika skupocjeni četvorotočkaš koštao je 462.392 KM sa uračunatim dažbinama, rekli su za “Nezavisne novine” u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.
Naime, prema njihovim podacima, drugi uvezeni automobil po visini cijene je Porsche 911 Turbo S, koji je plaćen 425.594 KM računajući dažbine.
Na trećem mjestu je takođe Porsche 911 Turbo S, za kojeg je vlasnik “iskeširao” 404.209 KM, pa su tako samo ova tri četvorotočkaša koštala preko 1,2 miliona maraka.
“Cifrom nešto manjom od 400.000 KM plaćen je Mercedes AMG G 63, koji je plaćen 392.434 KM, a na petom mjestu se našao i Mercedes AMG G 63, koji je koštao 379.211 KM sa dažbinama”, kazali su iz UIO BiH.
Ukupno gledano, deset najskupljih automobila uvezenih u tri mjeseca plaćeno je više 3,9 miliona, odnosno vozila su vrijedna više od 3,2 miliona, a za njih je dato više od 667.000 KM dažbina.
Kako su pojasnili iz Uprave, u prva tri mjeseca ove godine primjetno je da je došlo do rasta uvoza električnih vozila, pa je tako do kraja marta u BiH stiglo 47 električnih vozila ukupne vrijednosti od 2.419.803 KM, dok je lani za tri mjeseca uvezeno 16 električnih vozila vrijednosti od 852.033KM.
“Tokom prošle godine u BiH je uvezeno ukupno 240 električnih vozila u vrijednosti od 18.635.032 KM”, kazali su iz UIO BIH.
Naime, ekonomski analitičari smatraju da sigurno postoji određen sloj stanovnika u BiH koji sebi mogu da priušte vozila čije su cijene vrtoglavo visoke.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da, kada je riječ o uvozu luksuznih vozila, ekstremno visokih cijena, to nažalost nije čudno.
“U BiH se povećava raslojavanje između različitih klasa i uz sve više siromašnih i ekstremno siromašnih, onaj mali broj bogatih uglavnom postaju sve bogatiji i mogu sebi priuštiti i ovakva vozila”, kazao je Gavran.
Dodao je da je dosta sumnji u pranje novca i ulaganja u nekretnine i skupocjene automobile osoba čiji novac je sumnjivog porijekla pa i to može biti jedan od uzroka tražnje za luksuznim vozilima.
“Nažalost i domaće institucije na svim nivoima su sklone luksuznim vozilima, makar možda ne tolike vrijednosti u prosjeku”, zaključio je Gavran.
Slaviša Raković, ekonomski analitičar, kaže da kupovina skupocjenih automobila nije pokazatelj da li ima krize kod naših građana, nego je suština raslojavanje koje postoji u našem društvu između ljudi koji kupuju najjeftinija vozila i onih koji su u stanju da potroše gotovo nezamislive cifre za jednog četvorotočkaša.
“Sigurno je da u BiH ima nekoliko stotina ljudi koji sebi mogu da priušte da kupe ovakav auto, te da ne žale novac na kupovinu ovakvih četvorotočkaša”, kazao je Raković i dodao da jednostavno postoje firme i osobe koja ova kriza ne pogađa.
